Federacija BiH je u protekloj godini zabilježila pozitivne pomake kada govorimo o broju zaposlenih, što upućuje na porast ekonomske aktivnosti unatoč krizama i recesijskim elementima na globalnoj razini.
Na takav zaključak upućuju i podaci iz posljednjeg izvještaja Porezne uprave Federacije.
Naime, broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. 1. 2024. godine je 541.668, a u odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. 1. 2023. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 535.859, taj broj veći je za 5809, objavio je Večernji list BiH.
No, u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. 12. 2023. godine, kada je iznosio 544.345, manji je za 2677. Kada se pogledaju podaci o broju zaposlenih po mjestu prebivališta, jasno je moguće utvrditi situaciju kada govorimo o ekonomskoj aktivnosti u pojedinim područjima Federacije, a osobito je to vidljivo kada se broj zaposlenih usporedi s brojem stanovnika po popisu iz 2013.
Naravno, treba uzeti u obzir da je broj stanovnika danas, 11 godina nakon popisa, zasigurno manji u svim kantonima, a što u prevodu zapravo znači da je stvarni postotak zaposlenih vjerojatno veći za nekoliko postotaka. No, zbog nedostatka službenih podataka i izbjegavanja “baratanja” s procjenama, analiza Večernjeg lista drži se popisa iz 2013. godine.
Analizom dostupnih podataka moguće je uvidjeti međuodnos broja zaposlenih i broja stanovnika po popisu, pri čemu je vidljivo kako određene županije, u postotku, imaju značajno veći broj ekonomski aktivnog stanovništva.
Primjerice, Zapadnohercegovački kanton, koji je, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, imao 94.898 stanovnika, dok je broj zaposlenih na kraju januara ove godine iznosio 22.393, što znači da je stopa zaposlenosti gotovo 23,6 posto. S druge strane, Unsko-sanski kanton, s 273.261 stanovnikom prema popisu iz 2013. godine, na kraju januara imala je 38.572 zaposlene osobe, odnosno 14 posto.
Kada je riječ o apsolutnim brojkama zaposlenih po mjestu prebivališta, na prvom mjestu je Sarajevski kanton, koji je na kraju januara imao 147.796 zaposlenih, a kada se taj broj usporedi s brojem stanovnika iz popisa iz 2013. godine, dobije se postotak od 35,7 posto zaposlenih.
Na drugom mjestu po ukupnom broju zaposlenih je Tuzlanski kanton – na kraju januara bio je zaposlen 104.061 stanovnik ovog kantona, odnosno gotovo 23,4 posto uspoređujući te podatke s brojem stanovnika s popisa.
Na trećem mjestu je ZDK s 87.231 zaposlenim, odnosno 23,9 posto u uporedbi s brojem stanovnika iz 2013. godine, dok četvrto mjesto drži HNK s 55.877 zaposlenih stanovnika, što je 25 posto od ukupnog broja stanovnika popisanih 2013. godine.
Istodobno, podaci s kraja januara pokazuju kako je bilo zaposleno 51.685 stanovnika SBK, odnosno 20,2 posto u odnosu na popis iz 2013. godine. Slijedi Unsko-sanski kanton s već spomenute 38.572 zaposlene osobe, a onda Zapadnohercegovački kanton s 22.393 zaposlena stanovnika.
Livanjski kanton je na kraju januara imao 11.552 zaposlenih, Bosansko-podrinjski 7466 te Posavski 5795 zaposlenih stanovnika, objavio je Večernji list BiH.
Podatke o postotku zaposlenih u odnosu na ukupan broj stanovnika, kao što je već istaknuto, ipak treba uzeti s dozom rezerve jer je u međuvremenu zasigurno došlo do promjena u broju stanovnika na prostoru svih kantona.
S druge pak strane, vidljivo je kako je u osam od ukupno deset kantona porastao broj zaposlenih u odnosu na kraj januara protekle godine, a što unosi potrebnu dozu optimizma i pokazuje kako je ekonomska aktivnost održana na razini, pa čak i unaprijeđena, unatoč činjenici da je u okruženju došlo do pada.
Za očekivati je da, uslijed dokazano učinkovitih programa i mjera koje provodi Federalni zavod za zapošljavanje, u ovoj godini dođe i do dodatnog rasta broja zaposlenih.
