BiHDruštvoKulturaMagazinVijesti

Komemoracija akademika Jahića: Bosna mora biti ponosna što je imala takvog čovjeka

Povodom smrti akademika Dževada Jahića, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih lingvista koji je preminuo prošle sedmice, u srijedu je u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu održana komemorativna sjednica.

Sjednici su prisustvovali predstavnici Univerziteta u Sarajevu, Filozofskog fakulteta, Instituta za jezik, Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti i članovi porodice.

Akademkinja Hasnija Muratagić Tuna kazala je da se Jahić zalagao za afirmaciju bosanskog jezika, Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.

– Bosna mora biti ponosna što je imala takvog čovjeka u svojim redovima – rekla je Muratagić Tuna.

U ime Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Emir Zlatar kazao je da odlazak Jahića ostavlja prazninu koja će se teško nadoknaditi.

– Taj najveći, najznačajniji, najsveobuhvatniji, najkompleksniji projekat izrade višetomnog rječnika bosanskog jezika ostaje nezavršen. Imao sam čast da budem dio tima koji je zadnjih desetak godina intenzivno pomagao profesoru u tom autorskom radu. Vidjet ćemo da li će se moći skupiti snage koje bi dovršile taj projekat, koji se jednom radi u historiji jedne zemlje – kazao je Zlatar.

FOTO: AA

Lejla Nakaš, profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kazala je da je profesor Jahić ostavio veliko djelo te je ispunio svoju naučničku svrhu.

– Sigurno je da je rječnik djelo po kojem je postao poznat izvan naučnih krugova i sigurno je djelo koje je osiguralo njegovo trajno prisustvo među budućim generacijama filologa – istakla je Nakaš.

Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, kazao je da je akademik Jahić temeljna ličnost savremene lingvističke bosnistike.

– Najznačajniji bosnistički filolog našeg vremena i jedan od najvećih koje smo ikada imali. Možemo reći na neki način naš nacionalni lingvističko-filološki bard. Njegov naučni opus, složen je i obiman, kretao se od dijalektologije, kao nauke, koju je najprije upoznavao ono što je osobenost bosanskog jezičkog bića preko sociolingvistike, preko koje ulaze u te složene društvene odnose unutar kojih funkcionira i sam jezik, pa sve do historije jezika, historije bosanskog jezika, leksikologije i leksikografije, pri čemu je historija jezika profesoru Jahiću davala na dubini njegovih lingvističkih, filoloških uvida, a leksikografija davala na toj pojavnoj širini. U tom smislu možemo pratiti i razvoj njegovog naučnog opusa. Počev od početnih radova i prvih knjiga preko fundamentalno važne trilogije o bosanskom jeziku, u kojem je još krajem prošloga stoljeća 1999. godine trasiran magistralni put njegovih kasnijih radova – rekao je Kodrić.

Kako je kazao, Jahić je bio “tragalac za bitima bosanskog jezika i to je ona perspektiva iz koje je motrio i sebe i svijet oko sebe i razumijevao ono što je bosanska ne samo jezička, već uopće naša kulturna i društvena, pa i historijska zbilja”.

FOTO: AA

Dženaza-namaz akademiku Dževadu Jahiću klanjaće se u srijedu u Begovoj džamiji u 13 sati, a ukop će se obaviti u 17 sati u Prači.

Jahić je rođen 15. augusta 1948. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Rogatici. Završio je studij srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu 1973. Magistarski rad pod nazivom “Lovačka terminologija i lovački žargon u govoru rogatičkog kraja” odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1977. Doktorsku disertaciju pod nazivom “Ijekavskoštakavski govori istočne i jugoistočne Bosne” odbranio je 1981. na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Radio je u Institutu za jezik i književnost u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu radio je od 1975. Godine 1983. izabran je za docenta, 1989. za vanrednog, a 2002. za redovnog profesora na predmetima Historijska gramatika i Historija bosanskog književnog jezika. Od 1989. do 1993. bio je lektor i predavač srpskohrvatskog jezika i jugoslavenskih književnosti na Katedri slavenskih jezika Filološkog fakulteta Moskovskog državnog univerziteta.

Područja Jahićevog naučnog zanimanja bila su dijalektologija, historija jezika, sociolingvistika, iz kojih je objavio veći broj radova u naučnim časopisima.

Bio je član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

Osim naučnog, bavio se i književnim radom, a objavio je i više zbirki pjesama.

Autor je djela: “Sedra pelinova”, “Trešnjev bunar”, “Vitorin vrijes”, “Ijekavskoštakavski govori istočne Bosne”, “Stakleni mejt”, “Bošnjački narod i njegov jezik”, “Rječnik bosanskog jezika” i drugih.

Faktor.ba

Slični članci

Back to top button