BiHVijesti

Međunarodni dan zaštite podataka: Našoj zemlji potreban novi zakon za bolju pravnu zaštitu građana

foto: preporod.info

Bosni i Hercegovini je potrebno usvajanje novog zakona o zaštiti ličnih podataka koji će biti usklađen sa propisima Evropske unije, izjavio je danas Dragoljub Reljić, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolija.

– Što se tiče pravne zaštite mogu slobodno reći da je niži nivo pravne zaštite koju građani BiH imaju u odnosu na građane susjednih država. Navešću vam primjer Republike Srbije, koja je već donijela zakon i usaglasila se sa GDPR-o i policijskom direktivom, što se tiče Hrvatske oni su dio Evorpske unije i oni primjenjuju te propise – kazao je on na konferenciji za novinare povodom 28. januara, Međunarodnog dana zaštite podataka.

Prema njegovim riječima, u BiH je na snazi zakon je iz 2006. godine i obzirom na napredak tehnologije moraju se primijeniti nova rješenja, jer su načini obrade i zloupotrebe ili nezakonite obrade podataka su mnogo uznapredovali.

Istakao je da je novi zakon napisan, ali još uvijek nije donesen. Predviđeno je da predlagač bude Ministarstvo civilnih poslova BiH, a prema riječima Reljića, kada taj zakon bude donesen doći će do drastičnih promjena u zaštititi ličnih podataka.

Obilježavanje Dana zaštite podataka, 28. januara, organizuje se s ciljem podizanja svijesti javnosti i promovisanja najboljih praksi i zaštite ličnih podataka i privatnosti.

Ovogodišnji Dan zaštite podataka obilježava 42. godišnjicu Konvencije za zaštitu pojedinaca u pogledu automatske obrade ličnih podataka Savjeta Evrope (Konvencija 108), koja je i danas jedini međunarodni, multilateralni i pravno obavezujući instrument za zaštitu ličnih podataka i privatnosti.

BiH već 14 godina zaredom obilježava 28. januar, fokusirajući se posebno na građane kako bi bolje razumjeli koji se lični podaci o njima prikupljaju i obrađuju i zašto, te koja su njihova prava u vezi sa tom obradom.

Dragoljub Reljić je istakao je da je poznato da lični podaci sve više dolaze do izražaja i da je sve značajnija obrada ličnih podataka zbog toga što se bukvalno dešava svakodnevno.

Reljić je kao jedan od problema sa kojima se susreće Agencija istakao nedostatak kadrovskih i finansijskih sredstava.

On je naglasio da je neophodna edukacija, koju bi trebalo da vrši Agencija, kao i da su imali pozive sa fakulteta i iz velikih pravnih subjekata.

– Mi ne možemo da pošaljemo naše službenike iz prostog razloga što sedam službenika odgovara po prigovorima, vrši inspekcijski nadzor, daje mišljenja, gotovo 400 mišljenja, i treba još vršiti edukaciju. Nadam da će se uozbiljiti ova priča u BiH vezano za zaštitu ličnih podataka i da ćemo od ove godine imati novi zakon i da ćemo moći više radtiti na toj edukaciji – rekao je on i dodao da je naročito nepohodna edukacija kontolora i obrađivača ličnih podataka.

Samira Čampara pomoćnica direktora u sektoru za inspekcijski nadzor i prigovore i glavni registar u Agenciji govoreći o podacima za 2022. godinu, rekla je:

– Zaprimili smo 206 prigovora nosilaca ličnih podataka, proveli smo 96 postupaka po službenoj dužnosti, izvršili smo 75 inspekcijskih nadzora, izdano je po zahtjevima različitih subjekata 394 akta po zahtjevu za davanje mišljenja, od toga je dato 111 mišljenja, 34 mišljenja na zakone i podzakonske akte i ostalo su bile upute na službenu web stranicu i odgovori – kazala je.

Agencija je u proteklom periodu izdala 14 prekršajnih naloga, a iznos na koji su izdani više od 55.000 KM, po kojima je uplaćeno oko 26.000 KM na račun Trezora.

Protiv rješenja Agencije pokrenuto 20 postupaka pred Sudom BiH i Apelacionim vijećem Suda BiH s tim da je riješeno 20 postpuaka, 15 od strane Suda BiH i pet Apelacionog vijeća Suda BiH, a 95 posto postupaka je rješeno u korist Agencije.

Čampara je naglasila da su u ovom mjesecu dobili i presudu u predmetu koji je CIK pokrenula protiv rješenja Agencije kojim je izrečena zabrana objavljivanja ličnih podataka birača za glasanje iz inostranstva na službenoj web stranici CIK-a. Sud BiH je potvrdio rješenje Agencije, odnosno da je objavljivanje nezakonito.

Istakla je da je broj predmeta na sličnom nivou kao i proteklih godina, sa blagim porastom broja prigovora, a da se trećina predmeta odnosi na video nadzor.

– Intenzivna i veća upotreba video nadzora u posljednje vrijeme utiče na ponašanje pojedinaca, dakle svi mi u svakodnevnom životu teško da možemo ostati anonimni bilo da kada idemo u trgovinu, kada posjećujemo banku, zdravstvenu ustanovu, pa čak i kada odlazimo kod rodbine i prijatelja . Uvijek postoji mogućnost da budemo snimljeni video nadzorom koji je tu postavljen i da taj video nadzor bude upotrebljen u neke druge svrhe – rekla je Čampara.

Dodala je da uvijek postoji bojazan da ukoliko se taj video nadzor ne koristi u skladu sa odgovarajućim pravilima onda postoji mogućnost da se koristi u neke druge svrhe.

Ona je podsjetila da su svi kontrolori dužni donijeti odluku kojom će propisati pravila obrade ličnih podataka u pogledu video nadzora, a kada su u pitanju pojedinci vlasnici individualnih stambenih objekata oni su dužni da imaju potpuno saznanje kako funkcioniše uređaj i u svakom momentu trebaju moći dokazati svim koji dođu u fokus tih kamera, na koji način funkcioniše.

(Preporod.info)

Slični članci

Back to top button