Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da smatra kako je primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana završeno, nakon nove razmjene vojnih udara između dvije zemlje.
Govoreći uoči samita NATO-a u Turskoj, Trump je poručio da više ne vidi smisao u nastavku pregovora s Teheranom, uputivši oštre kritike na račun iranskog rukovodstva.
– Mislim da je gotovo. Ne želim više da se bavim njima. Oni su lažovi i ne vjerujem da se s njima može postići dogovor – rekao je Trump.
Njegove izjave uslijedile su nakon nove eskalacije sukoba, koja je počela napadima na tri naftna tankera u Hormuškom moreuzu. Kao odgovor, Američka centralna komanda (CENTCOM) izvela je zračne udare na ciljeve u Iranu, navodeći da je riječ o odgovoru na napade na međunarodnu pomorsku plovidbu.
Iran je potom saopćio da je gađao američke vojne položaje u Bahreinu i Kuvajtu, tvrdeći da je riječ o odmazdi za američke napade.
Istovremeno, administracija predsjednika Trumpa ukinula je privremeno ublažavanje sankcija koje je Iranu omogućavalo izvoz nafte, čime su dodatno pojačane tenzije između dvije zemlje.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf optužio je Washington da je prekršio memorandum o razumijevanju koji su dvije strane potpisale u junu. Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države prekršile su dogovor izvođenjem vojnih udara i narušavanjem sigurnosti u Hormuškom moreuzu.
S druge strane, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte podržao je američku vojnu akciju, ocijenivši da je Iran svojim postupcima prekršio primirje te da su američki udari bili “apsolutno neophodni”.
Memorandum koji su Washington i Teheran potpisali sredinom juna predviđao je obustavu vojnih operacija i osiguravanje sigurnog prolaska trgovačkih brodova kroz Hormuški moreuz. Međutim, posljednji događaji doveli su u pitanje opstanak tog sporazuma.
Trump je naglasio da američki pregovarači mogu nastaviti razgovore ukoliko to žele, ali da on lično više ne vjeruje da pregovori mogu donijeti rezultate.
Nova eskalacija sukoba izazvala je zabrinutost na svjetskim tržištima, pa su cijene nafte odmah porasle za oko šest posto zbog straha od daljnjeg pogoršanja sigurnosne situacije na Bliskom istoku.
