Nezapamćeni toplotni val koji je zahvatio Evropu mogao bi biti odgovoran za stotine, pa i više od hiljadu prijevremenih smrtnih slučajeva, upozorio je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Prema njegovim riječima, od 21. juna zabilježeno je više od 1.300 smrtnih slučajeva povezanih s ekstremno visokim temperaturama širom Evrope.
„Toplotni stres često se naziva ‘tihim ubicom’, a evropski domovi, radna mjesta i škole nisu građeni za ovakve temperature“, poručio je Tedros u objavi na društvenoj mreži X.
Rekordno visoke temperature zabilježene su i tokom vikenda. Njemačka je treći dan zaredom oborila nacionalni temperaturni rekord, nakon što je u mjestu Coschen izmjereno 41,7 stepeni Celzijusa. Novi rekordi postavljeni su i u Češkoj, gdje je izmjereno 41,1 stepen, te u Poljskoj, koja je prvi put zabilježila temperaturu od 40,5 stepeni.
Francuske zdravstvene vlasti saopćile su da je od srijede zabilježeno oko 1.000 više smrtnih slučajeva nego što je uobičajeno za ovaj period godine. Većina preminulih bila je starija od 65 godina, a posebno zabrinjava podatak da je broj osoba koje su preminule u svojim domovima porastao za čak 40 posto.
WHO upozorava da je Evropa kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu te da se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Prema riječima Tedrosa, klimatske promjene uzrokuju da se toplotni valovi, koji su nekada bili rijetkost, danas javljaju gotovo svake godine.
Zbog ekstremnih vrućina brojne evropske zemlje uvele su vanredne mjere. U Nizozemskoj je otkazan veliki muzički festival Defqon.1 nakon izdavanja najvišeg stepena upozorenja zbog vrućina, dok su u Parizu vlasti zabranile konzumaciju alkohola na javnim mjestima i otkazale Paradu ponosa kako bi rasteretile hitne službe.
Francuski ministar unutrašnjih poslova Laurent Nuñez saopćio je da se od početka toplotnog vala utopilo najmanje 74 ljudi. Većina nesreća dogodila se na neuređenim kupalištima, rijekama, jezerima i ribnjacima.
Meteorolozi navode da je rekordni junski toplotni val posljedica fenomena poznatog kao „toplotna kupola“ (heat dome). Riječ je o vremenskom obrascu u kojem se vreli zrak zadržava iznad određenog područja, dodatno se zagrijava i sprječava stvaranje oblaka, što dovodi do dugotrajnih i ekstremnih temperatura.
Svjetska zdravstvena organizacija pozvala je evropske države da hitno provedu planove zaštite stanovništva od posljedica ekstremnih vrućina kako bi se smanjio broj žrtava u budućnosti.
