BiHCrna hronikaDruštvoHercegovinaNVOVijesti

Online prijetnje i drugi oblici cyber kriminala veliki problem u HNK

Medijski profesionalci u Bosni i Hercegovini bi se sigurnije osjećali ukoliko bi postojao Registar cyber nasilnika/ca, ali i ukoliko bi se zakonske regulative promjenile i prilagodile trenutnim problemima sa kojim se novinari/ke suočavaju u online prostoru. Takođe, veoma je bitno da mediji više pišu o cyber nasilju. Ovo su neki od zaključaka edukativnog treninga održanog u srijedu u Mostaru u organizaciji BH novinara i FMHL (Free Media Help Line) uz sudjelovanje novinara/ki i urednika/ca iz Mostara, Čapljine i Nevesinja.

Trening je organizovan sa ciljem obuke novinara/ki i medija u lokalnoj zajednici o sistemu pravne i institucionalne podrške te kako iskoristiti efikasnu zaštitu kroz korištenje pravnog zastupanja u slučajevima prijetnji, napada, rodno zasnovanog nasilja i mizoginije u online sferi, kao i drugih oblika cyber kriminala kao što su hakerski napadi, kršenje autorskih i drugih prava, krađa identiteta i medijskih sadržaja, itd.

Denija Hidić, članica Tima Fondacije Cure napomenula je da su sve češći napadi na novinarke u online/offline sferi djelovanja, i da ti napadi na profesionalke, medijske radnice imaju i notu rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije.

“Takvi oblici govora mržnje, rodno zasnovanog nasilja i mizoginije se trebaju osuditi u javnom prostoru i svi/e smo dužni/e da zaštitimo novinarke i pružimo im slobodu u izvještavanju. Napadače je potrebno procesuirati po prioritetnom procesu i zaštititi novinarke. Zakon o ravnopravnosti spolova pruža ključne alate novinarkama da se pozovu na odredbe zakona koji štiti ženska prava i diskriminaciju žena na osnovu spola”, rekla je Hidić.

Internetsko zlostavljanje, doxxing,  DDoS  napadi i  phishing i malware napadi, su slučajevi sigurnosnih prijetnji i rizika koje je u svom radu evidentrala Federalna uprave policije (FUP) u Sarajevu,  kazao je Saša Petrović, inspektor FUP-a Sarajevo na treningu u Mostaru. On je  naglasio da se prijave novinara ne razlikuju od prijava običnog građanina i da zakon za sada novinare ne prepoznaje drugačije. Istakao je, takođe, da bez inicijative Tužilaštva policija ne može da reaguje.

„Tužilaštvo i tužilac je ključna institucija koja rukovodi istragom, nadgleda istragu i na kraju piše optužnice i šalje optužnice na sud. Policija je samo izvršni organ. Mi imamo svoja bazna ovlaštenja koja moramo poštovati. Mislim da za sva pitanja ugrožavanja sigurnosti novinara treba pitati tužioce. U Srbiji i Hrvatskoj je krivični zakon regulisao ‘uznemiravanja na internetu’ kao krivično djelo, kod nas to još nije slučaj i to bismo trebali zagovarati“, kazao je Petrović.

Napadi na privatnost, sigurnost i slobodu izražavanja medijskih djelatnica  predstavljaju ozbiljan rizik ne samo za njih kao individue, već i za demokratske procese i slobodu informisanja u Bosni i Hercegovini (BiH).

Prema evidenciji Linije za pomoć novinarima (FMHL), od 87 slučajeva registrovanih u bazi podataka tokom 2023. godine, 35 je slučajeva  gdje su  prijetnje/napadi upućeni novinarkama. Linija za pomoć novinarima i Udruženje/udruga BH novinari su u protekloj godini registrovali  u bazi 24 slučaja koji se vežu za cyber napade i prijetnje, pri čemu su žrtve prijetnji najčešće bile novinarke (u 8 slučajeva), dok je 5 medijskih kuća bilo izloženo višednevnim hakerskim napadima.

Takođe, ističemo da su tokom prošle godine 72 pojedinca/ke iz novinarske zajednice i 15 medija koristili besplatnu pravnu pomoć u okviru FMHL, uključujući i zastupanje pred sudovima, te zaštitu novinarskih prava i sloboda pred institucijama na različitim razinama vlasti.

Trening je organizovan uz podršku Vlade USA u okviru USAID-ovog programa pomoći nezavisnim medijima u BiH #MEA koji implementira Internews u saradnji sa organizacijom Fhi360 i lokalnim partnerima.

bhnovinari.ba

Slični članci

Back to top button