DruštvoMagazinVijestiZanimljivosti

Ko se najviše pazio u koroni, sad ima najlošije mentalno zdravlje

Učinci pandemije na mentalno zdravlje ljudi vidljivi su i danas.

Novo istraživanje Sveučilišta Bangor u Walesu pokazalo je da su najveći danak zbog covida platili oni koji su se najviše pridržavali mjera – oni naime tri godine nakon pojave pandemije imaju najlošije mentalno zdravlje, prenosi Tportal.

Oni koji su se najviše pridržavali pandemijskih mjera poput tzv. socijalne distance tokom covid-krize, danas imaju najveću vjerovatnost da će patiti od stresa, tjeskobe i depresije, zaključili su naučnici s velškog Univerziteta Bangor.

Istraživanje je pokazalo i da su se oni koji su brižniji, osjetljiviji i empatičniji ujedno i najvjernije pridržavali pandemijskih mjera preporučenih u Velikoj Britaniji.

Oni pak koji su po prirodi nezavisni, kompetitivni i vole imati kontrolu nad svojim životom najmanje su bili skloni pridržavanju mjera, piše The Guardian.

Strah od zaraze

‘Što su se više pridržavali zdravstvenih preporuka tokom karantina, to je njihovo mentalno zdravlje bilo lošije nakon nje’, zaključili su autori studije.

Strah od zaraze covidom tako je uz to što je potaknuo ljude na minimalizaciju društvenih kontakata kako bi se spriječilo širenje zaraze, generirao i anksioznost, depresiju i hronični stres.

Jedna od autorica studije, psihologinja dr. Marley Willegers, kazala je da je nekim ljudima koji su se jako oslanjali na javnozdravstvene mjere i upute tokom pandemije teško palo njihovo ukidanje.

Kritikovala je i izostanak kampanje nakon pandemije, koja bi pomogla ljudima da se vrate u normalu. Zbog toga su se, kaže, određeni tipovi ličnosti nastavili ponašati isuviše preventivno i tjeskobno. Pretjerana zabrinutost ‘Iako su mnogi krenuli dalje sa životom, među ljudima je ostala pretjerana zabrinutost za zdravlje bliskih ljudi i njih samih’, rekla je.

Iz thintanka Centar za mentalno zdravlje pak upozoravaju da su problemi s mentalnim zdravljem koje imaju ljudi koji su se pridržavali mjera – alarmantni.

‘Strah, gubitak i trauma uzrokovana pandemijom imaju dugotrajan utjecaj na mentalno zdravlje mnogih’, rekao je izvršni direktor tog thinktanka Andy Bell.

Autori ovog istraživanja sugerirali su da bi se kod sljedećih javnozdravstvenih kampanja koje ciljaju na promjene obrazaca ponašanja, različiti tipovi ličnosti trebali više uzeti u obzir.

‘Kampanje moraju isticati i što gubite i dobivate, a ne samo stavljati naglasak na odgovornost prema drugim ljudima’, rekla je Willegers.

Bljesak.info

Slični članci

Back to top button