NAJMLAĐI MINISTAR U HISTORIJI HNK: Dolazi iz poljoprivredne porodice, a tvrdi da će raditi po savjesti
Čapljinac, Mario Jurica, sa svojih 27 godina postao je najmlađi ministar u povijesti Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona. Magistar agronomije i doktorant Poljoprivrede i zaštite okoliša. Stranačkom raspodjelom ministarstva kao kadar HDZ-a BiH dobio je resor koji mu je najbliži struci. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za vrijeme njegovog “zemljaka” i stranačkog kolege Donke Jovića bilo je stalno pod povećalom zbog izdavanja koncesija i dijeljenja poticaja. Iako još nije prošlo popularnih 100 dana za ocjenjivanje Vlade ili ministara, Jurica je primio ekipu hercegovina.info kako bi prokomentirali aktuelnosti s kojima se suočavaju/bore stanovnici HNK-a, ali i on lično.
Otkad se bavite politikom i zašto baš HDZ BiH?
– Duži niz godina sam uključen u političko djelovanje, a službeno sam član HDZ-a od 2020. Bio sam gradski vijećnik u Gradskom vijeću Čapljina i morao sam prekinuti mandat zbog trenutne funkcije. Mislim da je to jedini put gdje mladi mogu pokazati svoje sposobnosti. Naravno da ima i drugih mladih koji su sposobni, a daleko od politike. Mi stalno radimo na terenu i gledamo takve ljude uključiti u konkretan rad.
Osjećate li se kompetentnim voditi ministarstvo?
– Nisam baš došao tek tako kako ljudi zamišljaju. Kad sam imao neka saznanja da sam u užem krugu za izbor ministra u ovom resoru pripremao sam se i iščitavao zakone. No, drugo je kad neko priča, a kad dođeš dočeka te prava slika i realnost. Ministarstvo ima 7 sektora i toliko je široko da bi i dva ministra imala dovoljno posla. Da ne bude da izbjegavam pitanje – da, osjećam se kompetentnim. Mlad sam, imam energije i dosta vizija u kojem smjeru bih volio da idemo. Ovdje moram naglasiti i da dolazim iz poljoprivredne porodice koja ima 5 duluma plastenika i na otvorenom imamo hektar zemlje, imamo vinograd i mogu razumjeti prave probleme poljoprivrednika. Uhvatit ćemo se u koštac s ovima koji iskorištavaju poticaje kako bi mogli više pomoći poljoprivrednicima koji stvarno svojim radom doprinose društvu, a krvavim radom prehranjuju svoje porodice.
Kako se planirate boriti protiv ‘lovaca na poticaje’?
– Povećat ćemo inspekcije, povećat ćemo potrebnu površinu, imamo dosta mehanizama.
S obzirom na gore izrečeno o porodičnoj pozadini, smatrate li se finansijski neovisnim i stabilnim bez politike?
– Mislim da sam ja jedini ministar koji nema kredit, ali zato nemam ni imovine (smijeh). 
Što vas je dočekalo u Ministarstvu, koliko je trenutno zaposlenih?
– Imamo oko 50 zaposlenih u zgradi i isto toliko čuvara šuma. Imamo sektore: poljoprivrede, voda, šuma, veterine, zemljišta, savjetodavni i inspekciju. Radimo od poticaja, prenamjene zemljišta, lovaca, bolesti štetnika, inspekcija, stvarno je širok spektar aktivnosti u ovom ministarstvu.
U kakvom ste odnosu s bivšim ministrom Donkom Jovićem?
– Pa imamo kontakt skoro svakodnevno, uputi me s nekim stvarima i nastoji pomoći koliko može.
Pitanje je koliko korisna pomoć može biti od nekoga za čijim se radom vuku određeni repovi…
– Razmišljam svojom glavom i sam donosim odluke. U ministarstvu je, moram reći, dosta dobra situacija. Naglasio sam da ćemo uvesti promjene oko poticaja, sad ide i program rekultivacije gdje imamo dosta prostora i sredstava da ljudima pomognemo pretvoriti nepoljoprivredno u poljoprivredno zemljište.
Raspolažete li preciznim podacima koliko HNK ima poljoprivrednika?
– Imamo 5.100 zahtjeva za poticaje, ali tu treba voditi računa da ne idu svi na poticaje, pa je teško baš reći neku tačnu brojku poljoprivrednika. Tu računamo samo one koji imaju svoj obrt, koji su OPG. Kanton je velik, ali i ta brojka je velika za trenutno stanje. Po nekoj mojoj slobodnoj procjeni 20-ak posto od 5.100 prijavljenih ne doprinose kako predstavljaju i mislim da ne zaslužuju poticaje.
Kako pospješiti proizvodnju?
– Mi na tome upravo i radimo kako bi podigli rast proizvodnje. Prema Pravilniku za poticaje sad je kriterij da imaš od 1 do 5 duluma, odnosno od 0,1 do 0,5 hektara. Ja bih da to ove godine bude od 0,2 do 0,6, pa iduće 0,3 do 0,7. Ne mora ni iduće do 0,7, evo neka bude za 2-3 godine neki konkretniji rast, ali da pratimo stanje i da dižemo letvicu kako bi imali nekoga ko proizvodi 10, 15, 20 duluma. Mi ovako ne možemo izaći na tržište, s ovim što imamo ne možemo opskrbiti ni Hercegovinu. 
Vjerujete li da nova Vlada HNK može donijeti dugoiščekivani Zakon o šumama?
– Nedavno smo na sjednici Vlade donijeli zaključak da osposobimo radnu grupu na izradi Zakona. Mi već imamo prijedlog Zakona iz 2020. i ne bih da se to opet vraća u formu prednacrta, nacrta, prijedloga što može produžiti sve na novih 5-6 godina. Zadnji prijedlog je dobar stvarno i možemo ga usvojiti uz male promjene. Struka je zadovoljna, a najveći problem je ko će s tim upravljati. Imamo Šume Hercegovačko-neretvanske, Šume Srednjoneretvanske i Prenj Konjic koji je u vlasništvu općine. Moralo bi se dogoditi nešto što je npr. Mostar uradio s komunalom.
Je li realno očekivati taj Zakon za jednu, dvije godine ili tokom Vašeg mandata?
– Moj prethodnik je na Zakonu radio 12 godina i nije uspio. Problem je u Federaciji koja nije donijela taj Zakon, vjerujem da bi to na kantonalnom nivou lako prošlo, barem što se nas tiče. Mi gubimo godišnje oko 2 miliona maraka jer nemamo Zakon o šumama.
Sporno izdavane koncesije su veliki problem u kantonu, a Vama sigurno izazov. Jeste li se ikad osjećali da su u Vama pronašli ‘ministra koncesionara’ s kojim će se moći lako?
– Ne mogu biti taj jer mi imamo zaključak federalne Vlade da ne dajemo državno zemljište u koncesije.
Osjećate li se spremnim othrvati s pritiscima koji će doći iz stranke, tajkuna, domaćih i stranih lobija?
– Vjerujem da će biti pritisaka. Ja sam jedini odgovoran i odlučujem po tom pitanju, a ja ću raditi po svojoj savjesti.
Šta je s Bunskim kanalima?
– Mi imamo ugovor potpisan o koncesiji i tu stoji precizno ako koncesionar ne nabavi sve akte, da će se koncesija ukinuti.
Više puta je naglašeno da će dobar dio fokusa biti na poticajima. Je li Vam išta sporno oko poticaja?
– Poticaji kao poticaji su dobra mjera. Povećat ćemo površinu i povećat ćemo inspekcijski nadzor, želimo transparentno dijeliti sredstva.
Upravo je Vašem prethodniku Joviću zamjerano od strane poljoprivrednika da su sredstva dijeljena subjektivno i netransparentno. Da se osjetila favoriziranost Čapljine…
– Mi isto dobivamo dosta žalbi oko odluka za poticaje, ali tu ima i opravdanih i neopravdanih zahtjeva. Pričam kao neko ko dolazi iz poljoprivredne porodice da razumijem ljude koji se bune. Po pitanju Čapljine mogu biti objektivan, ali isto svi mi znamo i nije izmišljanje tople vode da je Dolina Neretve glavna po pitanju poljoprivrede. Lično bih volio da svi povećamo proizvodnju od Ravnog do Rame, a mišljenja sam da ko više radi da treba i više dobiti.
Kao nekom ko je ipak prvenstveno stranački kadar, osjećate li igdje da su Vam ruke vezane?
– Na sjednicama kantonalnog odbora ili sjednicama Predsjedništva imamo razgovore oko vođenja politike, ja vjerujem da ima onih koji bi htjeli da su utjecajniji više nego što jesu, ali svako Ministarstvo odlučuje za sebe i opet naglašavam da sam ja taj koji po svojoj savjesti odlučuje. Svi koji me poznaju, znaju da sam za mlade stručne ljude u poslovima i da te ne boli glava hoće li taj radnik obaviti zadatak ili neće.
