U Konjicu održan mirni protest zbog porasta broja slučajeva femicida u BiH

Pod sloganom “Niti jedna više”, a zbog porasta slučajeva femicida (Femicid ili feminicid jest zločin iz mržnje nad osobama ženskog spola motiviran spolom žrtve) u Bosni i Hercegovini, danas su širom BiH održani mirni protesti.

U Konjicu je uz podršku Ženske mreže BIH održan mirni protest u organizaciji Udruženja “Žena za ženu” i “Volonteri i prijatelji konjičke regije” (VIPK), na Trgu državnosti “Alija Izetbegović”.

“U saradnji sa Ženskom mrežom BiH, kao članice Udruženje “Žena za ženu” Konjic i prijateljsko udruženje “Volonteri i prijatelji konjičke regije” danas su organizovali protest u Konjicu pod sloganom “Niti jedna više”.

Moramo podržati jedna drugu. Poražavajuća je činjenica da i u našem gradu imamo slučajeve porodičnog nasilja, nasilja muževa nad suprugama, nad sestrama, nad djevojkama, nažalost, to su nasilja u vezama koja ne smiju biti. Nasilje ne smijemo nikada tolerisati u bilo kojem obliku.

Danas je to nažalost kod nas još uvijek tabu tema, jer se smatra, da je uvijek žena ili djevojka kriva, a u stvari kriv je naš patrijarhalni odgoj koji se provlači i dan danas. U 21. smo vijeku, ali smo još uvijek u nekim starim vremenima.

Žrtve nasilja najčešće ne prijavljuju nasilje. Moramo se boriti da imamo rigorozne kazne za porodično ili bilo koju vrstu nasilja. Institucije zaista moraju da rade svoj posao, da kazne za nasilnike budu velike i moramo zaštiti žrtve nasilja, podržati rad sigurnih kuća i stvoriti sigurno okruženje za žene žrtve nasilja. Najčešće, nisu to samo žene već i djeca.

Danas se protesti održavaju širom BiH u Bijeljini, Brčkom, Sarajevu, Mostaru, Zenici, Tuzli, Gradačci, Gračanici, Prijedoru, Prnjavoru i Konjicu, naravno.” – kazala je za portal novikonjic.ba, Lejla Halilović Velagić, predsjednica Udruženja Žena za ženu Konjic.

Poruku sa današnjeg događaja za naše čitatelje uputila je i Semira Inajetović, predsjednica VIPK-a.

“Osjećali smo odgovornost da se odazovemo današnjem događaju i na taj način damo podršku svim ženama žrtvama nasilja, svim osobama žrtvama porodičnog nasilja i iskreno se nadamo, da su ovi događaji širom Bosne i Hercegovine danas doprinijeli bar malo u podizanju svijesti o ovom problemu. Podizanje svijesti o ovom problemu izuzetno je važno. Femicidi, porodično nasilje i nasilje nad ženama su ogromni problem u našoj zemlji i u cijelom svijetu. Važno je da o ovom problemu govorimo i da educiramo sebe i druge o njegovim oblicima, posljedicama i načinima na koje se može prepoznati i spriječiti. Također je važno, da pružimo podršku žrtvama ovog nasilja i da im pomognemo da se oporave od traumatičnih iskustava. Pozdravljamo sve inicijative i događaje koji doprinose podizanju svijesti o ovom problemu i izražavamo nadu, da ćemo zajedničkim snagama uspjeti stvoriti društvo u kojem će sve žene biti sigurne i zaštićene od nasilja. – kazala je Inajetović.

Na protestima su pročitani sljedeći zahtjevi odgovornim institucijama, pravosuđu, i vlastima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini povodom protesta građana i građanki protiv femicida i nasilja nad ženama i djevojčicama:

Policiji, tužilaštvu, sudovima

Zaštita žrtava: Provesti procjenu rizika ponovnog činjenja nasilja prilikom svake prijave nasilja u porodici i drugih oblika rodno-zasnovanog nasilja obuhvaćenih Istanbulskom konvencijom. Na osnovu toga osigurati maksimalnu zaštitu i podršku žrtvama, uključujući hitne i zaštitne mjere.

Hitno postupanje: Istrage provoditi i optužnice podizati u što kraćem roku od izvršenja, odnosno saznanja o krivičnom djelu, posebno onda kada postoji rizik ponovnog počinjenja nasilja, te u situacijama kada su žrtve izložene pritiscima i zastrašivanju od počinilaca.

Disciplinska odgovornost: Pokrenuti disciplinske postupke protiv odgovornih osoba u slučaju propusta pružanja neophodne zaštite.

Položaj oštećene: Pružiti svu potrebnu podršku žrtvi nasilja u krivičnom postupku, uključujući odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu a sve kako bi se izbjegla njena dodatna traumatizacija. Iz istog razloga je neophodno postupak okončati u razumnom roku, bez dodatnih odgađanja.

Pristup servisima podrške: Osigurati žrtvama/preživjelima pristup besplatnoj pravnoj pomoći i pravima iz oblasti socijalne, zdravstvene zaštite i ekonomske podrške, kao i potpuno i pravovremeno informisanje, na njima razumljiv način, o pravima i dostupnim uslugama.

Strožije kazne za počinioce: Prilikom odmjeravanja kazni uzeti u obzir otežavajuće okolnosti: historija nasilja u porodici, prisustvo djece djelu nasilja, povratak u vršenje djela kao i upotreba oružja. Praksa uvažavanja porodičnog statusa počinioca (suprug, otac…) u izricanju blage kazne mora biti prekinuta. Njome se ohrabruje kultura nekažnjavanja, a žrtvu direktno dovodi u opasnost odmazde od nasilnika.

Zakonodavcima

Femicid kao krivično djelo. Rodno motivisano ubistvo žena uvesti kao zasebno krivično djelo, kojim će se jasno definisati šta podrazumijeva kako bi se u praksi izbjegao svaki pokušaj relativiziranja femicida. Ovim bi se zakonodavstvo uskladilo s neophodnim odredbama Istanbulske konvencije, te omogućile strožije kazne za počinitelje i bolju zaštitu žrtava.

Djeca kao žrtve: Izmjene zakonodavstva trebaju prepoznati djecu kao žrtve nasilja u porodici, uključujući slučajeve gdje djeca svjedoče nasilju nad članovima.

Praćenje nasilja: Razviti jedinstvenu bazu podataka, sistem prikupljanja podataka o slučajevima nasilja te registar nasilnika radi boljeg praćenja i reagovanja na rodno-zasnovano nasilje odnosno femicid te kreiranje politika i programa za prevenciju i zaštitu žrtava.

Odgovornost za nečinjenje: Uvesti sankcije za nečinjenje za sve službenike/ce nadležnih institucija koji/e su doprinijeli da se prijavljeno nasilje okonča.

Kontrola oružja: Pooštriti kontrolu izdavanja dozvola za posjedovanje oružja, uključujući oružje za lov. Osobe prijavljene za nasilje u porodici ne smiju imati dozvolu niti posjedovati oružje. Pratiti registar osoba koje posjeduju oružani list, te njihovo psihološko profiliranje.

Jačanje kapaciteta: Regulisati obavezu redovne obuke, uključujući planiranje finansijskih sredstava, svih predstavnika/ica institucija nadležnih za prevenciju i suzbijanje rodno-zasnovanog nasilja s ciljem podizanja svijesti kako o uzrocima istog, tako i o razarajućim posljedicama blage kaznene politike po žene žrtve nasilja i društvo u cjelini.