BiHVijesti

“Nadam se da se registar pedofila u FBiH neće morati zvati po nečijem djetetu”

U susjednoj Hrvatskoj registar pedofila postoji od 2012. godine i upisano je više od 1.600 osoba. On postoji i u entitetu RS, šta čeka drugi bh. entitet? Kako bi u njemu stvari funkcionisale – ko bi imao pristup podacima i na koji način bi uspostavljen registar spriječavao slučajeve poput onog najaktuelnijeg koji trese javnost – povratak osuđenog nastavnika pedofila na posao u sarajevsku školu, od čega je morao odustati tek nakon pritiska dijela javnosti.

Još 2019. godine Zakon o registru pedofila u FBiH upućen je u proceduru. Nacrt u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH usvojen je 2020. godine, a u Domu naroda u julu 2022. godine.

Dakle, još uvijek se čeka na zakon koji bi spriječio da osoba osuđena za krivična djela protiv spolne slobode i morala nad djecom i maloljetnicima bude zaposlena u ustanovi koja direktno ili indirekno radi sa djecom ili maloljetnicima.

Nakon slučaja koji je potresao bh. javnost, federalna zastupnica Lana Prlić (SDP), koja je zakon uputila u proceduru i Adna Hanić Zalihić – doktorantica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, koja je iz svog aspekta radila na ovom zakonu pojasnile su nam šta bi ovakav registar značio za FBiH.

Hanić  – Zalihić je na početku podsjetila da Konvencija Vijeća Evrope, koju je i BiH kao članica ratificirala, obavezuje našu zemlju na uspostavljanje registra, a jedan od ciljeva tog čina može biti i odvraćajući efekat na moguće počinitelje. Kada su u pitanju pravosnažno osuđena lica koja se nakon odslužene kazne vraćaju u svoje zajednice, postojanje registra bi onemogućilo njihov dolazak u kontakt s djecom. No, da bi BiH ispunila ovu svoju međunarodnopravnu obavezu registar mora postojati u oba eniteta i u Brčko Distriktu. Trenutno je uspostavljen samo u entitetu RS, FBiH sprovodi aktivnosti, no BD kaska.

Neki od ključnih odgovora: Na koga bi se primjenjivao zakon i da li bi podaci o pedofilima bili tajna?

“Kada sam objavila da smo spremili ovu vrstu zakona, mnogo ljudi me je kritikovalo zašto je tajan. To je praksa u zemljama EU, a ujedno postoji i moralna crta po kojoj ne možemo ljude dva puta kažnjavati po istom osnovu. Pristup podacima bi imalo tužilaštvo i ministarstvo unutrašnjih poslova, pa kada je u pitanju zapošljavanje u ustanove koje rade sa omladinom i djecom, te ustanove bi morale provjeriti da li su osobe prijavljene na konkurs upisane u registar. Da je ovaj zakon stupio na snagu prije godinu ili dvije, ne bismo danas sjedili ovdje ovim povodom”, tvrdi federalna zastupnica Lana Prlić.

Dakle, prema ovom nacrtu uvid u podatke o pedofilima ne bi imala šira javnost kao u pojedinim zemljama, nego ograničen krug osoba. Na osnovu njega ustanove koje rade sa djecom dužne su da pri zapošljavanju od nadležnih ustanova traže podatak da li se prijavljeni na konkurs nalaze u registru.

Prilć vjeruje da za njegovo uspostavljanje postoji razumijevanje, no nije zadovoljna brzinom kojom se stvari odvijaju.

“Ako to ne napravimo uskoro desit će nam se tzv. prelijevanje, tačnije nećemo znati ni ko je gdje. U Republici Hrvatskoj registar postoji od 2012. godine. i preko 1.600 lica je upisano, od čega su 34 žene. Dakle, postoji potreba za njim. U Srbiji ovaj registar se zove Marijin zakon – ja se samo nadam da u BiH neće nositi ime nečijeg djeteta”, rekla je Prlić.

Podsjetimo, osuđeni sarajevski nastavnik Samir Alihodžić vratio se na posao u školu godinu dana nakon presude. Škola je tvrdila kako o njegovom slučaju nema informacije, pa je tek ogorčenost roditelja i pritisak dijela javnosti doveo do njegovog otkaza.

N1

Slični članci

Back to top button