Stres je sastavni dio svakodnevnog života i povremena napetost sama po sebi nije razlog za zabrinutost. Problem nastaje kada stres traje dugo i postane toliko intenzivan da počne utjecati na raspoloženje, ponašanje, koncentraciju i svakodnevno funkcionisanje.
Neke promjene mogu biti toliko postepene da ih osoba u početku ni ne primijeti. Ipak, određeni znakovi mogu ukazivati na to da je tijelu i umu potreban predah i više pažnje.
Ako ste često bezvoljni, iscrpljeni ili više ne uživate u aktivnostima koje su vam ranije pričinjavale zadovoljstvo, moguće je da ste pod velikim emocionalnim opterećenjem. Promjene u svakodnevnoj rutini, više fizičke aktivnosti, boravak na otvorenom i vrijeme provedeno s bliskim osobama mogu pomoći u popravljanju raspoloženja. Ako takva stanja traju ili se pogoršavaju, važno je potražiti stručnu podršku.
Kada stres traje sedmicama ili mjesecima, osjećaj zabrinutosti može postati gotovo svakodnevan. Osoba može imati utisak da je stalno pod pritiskom, čak i kada nema konkretnog razloga za takvo stanje. Tehnike disanja, opuštanje, meditacija i kratke pauze tokom dana mogu pomoći da se smanji osjećaj napetosti.
Dugotrajna izloženost stresu može smanjiti strpljenje, pa situacije koje ranije ne bi predstavljale problem odjednom izazivaju ljutnju ili frustraciju. Ako primijetite da sve češće burno reagujete na sitnice, pokušajte prepoznati šta vas najviše opterećuje i pronaći vrijeme za odmor i aktivnosti koje vas opuštaju.
Stres može otežati fokusiranje na posao, učenje ili svakodnevne obaveze. Može se javiti i osjećaj zaboravnosti, teškoće u organizaciji ili nemogućnost da se duže zadržite na jednom zadatku.
Dovoljno sna, redovni obroci, fizička aktivnost i smanjenje navika koje dodatno iscrpljuju organizam mogu pomoći u vraćanju koncentracije. Neki ljudi pod velikim stresom razvijaju navike kojima pokušavaju smanjiti napetost. To može biti stalno provjeravanje stvari, ponavljanje određenih radnji ili pretjerano posezanje za hranom, alkoholom i drugim sredstvima.
Ako primijetite da određeno ponašanje više ne možete kontrolisati ili da vam počinje narušavati svakodnevni život, razgovor sa stručnom osobom može biti važan korak.
Jedan od znakova emocionalne iscrpljenosti mogu biti i česte promjene raspoloženja. Osoba može u kratkom periodu prijeći iz nervoze i ljutnje u tugu, zabrinutost ili osjećaj potpune iscrpljenosti.
Važno je zato pronaći način da se svakodnevni pritisak smanji. Redovna fizička aktivnost, boravak u prirodi, razgovor s bliskim ljudima i dovoljno vremena za odmor mogu biti korisni.
Stres se ne može uvijek izbjeći, ali način na koji se nosimo s njim može napraviti veliku razliku. Ako osjećate da stres počinje ozbiljno utjecati na vaše raspoloženje, odnose ili svakodnevni život, nemojte čekati da problem postane veći. Potražiti pomoć nije znak slabosti, već način da zaštitite svoje mentalno zdravlje.
