Kako je nestalo 780.000 eura iz Igmana: ‘Netko je morao znati, doći slučajno ili namjerno do podataka’
Kompanija “Igman” iz Konjica bila je meta sofisticirane internetske prevare povezane s elektroničkom poslovnom komunikacijom, zbog čega je s računa ovog proizvođača namjenske industrije nestalo gotovo 780.000 eura.
Iz kompanije su potvrdili da je riječ o kibernetičkom incidentu, ali navode kako je zahvaljujući brzoj reakciji većina novčanih sredstava blokirana te očekuju njihov povrat.
“Zahvaljujući brzoj reakciji svih uključenih, veći dio predmetnih novčanih sredstava je blokiran te se očekuje njihov povrat”, priopćili su iz Igmana Konjic.
Kako su naveli, odmah nakon saznanja o mogućem incidentu aktivirani su svi dostupni mehanizmi zaštite.
“Odmah po saznanju o mogućem incidentu, društvo je aktiviralo sve raspoložive mehanizme zaštite, o događaju obavijestilo nadležne policijske organe i poslovnu banku te pokrenulo hitne aktivnosti s ciljem zaustavljanja spornih transakcija i zaštite svojih sredstava”, navodi se u priopćenju kompanije.
U tijeku je istraga, a iz Igmana ističu kako u potpunosti surađuju s policijskim tijelima, bankama i drugim nadležnim institucijama. Paralelno s tim provodi se i revizija sustava informacijske sigurnosti.
Stručnjaci upozoravaju kako je upravo zaštita informacijskih sustava jedan od najvećih izazova za kompanije u Bosni i Hercegovini. Navode kako se mnoge tvrtke i dalje nedovoljno ulažu u sigurnosne sustave, što ih čini lakom metom za različite oblike kibernetičkog kriminala.
Stručnjak za kibernetički kriminal Saša Petrović iz Federalne uprave policije istaknuo je kako je u ovakvim slučajevima presudna brzina reakcije.
“Bitna je brza reakcija tužiteljstva, žrtve prema policiji i Ministarstva pravde. Razlog zašto se ovako nešto događa je neulaganje u sigurnost informacijskih sustava”, kazao je Petrović.
Prema njegovim riječima, ovakve prevare često ne zahtijevaju posebno složene metode, nego iskorištavaju propuste u poslovnoj komunikaciji i nedovoljnu zaštitu sustava.
Slučaj Igmana Konjic ponovno je otvorio pitanje razine kibernetičke sigurnosti u domaćim kompanijama, posebno onima koje svakodnevno obavljaju velike financijske transakcije i posluju s međunarodnim partnerima.
