U vremenu smo kada se informacije šire brže nego ikada, granica između činjenica, manipulacije i otvorenih dezinformacija postaje sve teža za prepoznavanje. Društvene mreže i digitalne platforme postale su glavni izvor informacija za milione ljudi, ali istovremeno i prostor u kojem se profesionalno novinarstvo suočava s dosad nezabilježenim izazovima.
U drugoj epizodi Podcasta S, posvećenoj temi „Dezinformacije, društvene mreže i budućnost kvalitetnog novinarstva“, gošća je bila Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari i dugogodišnja novinarka.
Razgovor je otvorio pitanje koje se danas sve češće postavlja: Predstavljaju li najveću prijetnju javnosti same lažne vijesti ili sistem koji takve sadržaje nagrađuje većom vidljivošću od profesionalno proizvedenih informacija?
Govoreći o razlikama između novinarskih grešaka, dezinformacija i lažnih vijesti, Rudić je upozorila da javni prostor sve manje njeguje kulturu preuzimanja odgovornosti za greške, što dodatno otežava borbu protiv manipulacija i netačnih informacija.
Posebnu pažnju posvetila je načinu na koji nastaju dezinformacije, objašnjavajući da se one često grade na djelimično tačnim činjenicama koje se izvlače iz konteksta ili povezuju na način koji publiku vodi do pogrešnih zaključaka.
Algoritmi poznaju naše navike bolje nego što mislimo
Jedna od centralnih tema razgovora bila je uloga algoritama u oblikovanju javnog prostora.
Rudić smatra da su sistemi preporuke sadržaja dizajnirani tako da maksimalno iskorištavaju ljudsku psihologiju i emocionalne reakcije korisnika.
Kao ilustraciju navela je vlastito iskustvo, kada je podijelila informaciju za koju se kasnije ispostavilo da nije tačna. Uprkos dugogodišnjem novinarskom iskustvu i navici provjeravanja izvora, algoritam joj je ponudio sadržaj koji je odgovarao njenim ranijim interesima i vrijednostima, zbog čega je informaciju podijelila prije dodatne provjere.
Ovaj primjer pokazuje koliko lako čak i medijski pismene osobe mogu postati dio lanca širenja dezinformacija.
Društvene mreže kao najutjecajniji urednici
Tokom razgovora otvoreno je i pitanje moći velikih digitalnih platformi.
Iako formalno nisu mediji, platforme poput Facebooka, Instagrama, TikToka i YouTubea danas odlučuju koje će informacije milioni korisnika vidjeti, a koje će ostati gotovo neprimijećene.
Prema riječima Rudić, upravo ta uređivačka moć omogućila je platformama da postanu dominantni akteri savremenog informacijskog prostora, dok su tradicionalni mediji sve više prisiljeni prilagođavati se pravilima koja sami nisu kreirali.
Posebno je upozorila na problem malih tržišta poput Bosne i Hercegovine, čiji jezici i specifičnosti često nisu dovoljno zastupljeni u sistemima moderacije sadržaja.
Kao jedan od najupečatljivijih primjera navela je slučaj ubistva Nizame Hećimović u Gradačcu, kada je snimak zločina bio dostupan na društvenim mrežama prije nego što je uklonjen, ostavljajući ozbiljne posljedice za porodicu, zajednicu i javni prostor.
Može li kvalitetno novinarstvo opstati?
Jedna od ključnih tema razgovora bila je budućnost profesionalnog novinarstva u vremenu kada društvene mreže i algoritmi sve više odlučuju koje će informacije doći do publike, a koje će ostati nevidljive. Mediji danas ulažu vrijeme, novac i stručne resurse u proizvodnju kvalitetnog sadržaja, ali često ne odlučuju hoće li taj sadržaj uopće doći do publike. O tome u velikoj mjeri odlučuju algoritmi koji favorizuju sadržaje sposobne izazvati snažne emocije, reakcije i dijeljenja.
Ipak, Rudić smatra da profesionalni standardi ne smiju biti žrtvovani zbog kratkoročnog dosega, te da se odgovor mora tražiti kroz jačanje uredničkih kapaciteta, razvoj novih modela distribucije sadržaja i ozbiljnije razgovore o odgovornosti digitalnih platformi.
Tri jednostavna pitanja prije nego što podijelite informaciju
Na kraju razgovora, Borka Rudić građanima je ponudila tri praktična savjeta za prepoznavanje manipulacija i lažnih informacija:
- pokušajte izaći iz vlastite zone komfora i preispitati informacije koje potvrđuju vaša uvjerenja;
- provjerite ko je izvor informacije;
- obratite pažnju na to ko govori i s kojim interesom.
U vremenu kada se, prema procjenama, ljudski mozak svakog trenutka suočava s desetinama hiljada informacija, upravo sposobnost kritičkog promišljanja postaje jedna od najvažnijih vještina savremenog građanina.
