Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović najavio je da će koalicija Hrvatska petorka ubrzo predstaviti kandidata za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. Tokom gostovanja u emisiji “Plenum” na Federalnoj televiziji, Cvitanović je poručio da hrvatski birači moraju imati mogućnost stvarnog izbora.
Koalicija pet stranaka planira kandidirati osobu s ozbiljnim političkim i diplomatskim iskustvom. Ilija Cvitanović ističe da je odgovornost ove grupacije spriječiti nametanje jednog rješenja i omogućiti narodu da bira između najmanje dva kandidata. Iako se njegovo ime ranije spominjalo, naglasio je da u ovom trenutku procesi idu u smjeru postizanja maksimalnog kompromisa unutar koalicije.
Kao jedna od potencijalnih opcija spominje se Zdenko Lučić, stručnjak s diplomatskim i pravnim iskustvom. Cvitanović upozorava da model jednog zajedničkog kandidata, koji zagovara HDZ BiH, guši političku konkurenciju i jača samo jednu opciju. Prema njegovim riječima, apsolutna vlast kvari sistem, zbog čega je pluralizam ključan za zaštitu interesa naroda.
Politički pluralizam i borba protiv straha
Cvitanović inzistira na tome da kandidat mora biti nezavisan i sposoban za samostalno donošenje odluka, bez vanjskih utjecaja. Cilj je ponuditi autentičnog predstavnika s kojim se cijeli narod može identificirati. On poziva na otvoreno političko nadmetanje, naglašavajući da se ne treba plašiti utakmice koja će pokazati ko najbolje zastupa interese birača.
Kritizirao je trenutnu političku atmosferu u kojoj, prema njegovom mišljenju, hrvatski narod živi u strahu i tek šapatom iznosi svoje stavove. Takvo naslijeđe smatra preprekom koju moderni politički savezi moraju ukloniti. On dodaje da u politici trenutno dominira borba za resurse i mandate, dok je moralna čvrstoća postala rijetkost među ključnim akterima.
Izborni zakon kao uslov svih dogovora
Prioritet koalicije ostaje izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Cvitanović je postavio javni ultimatum, rekavši da je spreman povući se iz politike ako se ovo pitanje ne riješi u naredne četiri godine. Smatra da je ovaj zakon temelj stabilnosti države, a ukoliko izostane dogovor, najavljuje inicijative za ustavni preustroj države.
Osvrnuo se i na energetsku sigurnost, posebno na projekt Južne plinske interkonekcije. Istakao je da će projekt biti realizovan pod pritiskom međunarodnog faktora, preciznije Sjedinjenih Američkih Država. Prema njegovoj ocjeni, strani investitori neće dopustiti nestabilnost na prostoru gdje ulažu značajna sredstva, a diversifikacija izvora plina je od vitalnog interesa za sve građane.
