CIJENE STANOVA U HNK: Dvije prosječne plate ne mogu pokriti cijenu jednog kvadrata
Ako ste zaposleni i primate prosječnu federalnu platu, a želite kupiti stan primjerice u Mostaru, situacija za vas u ovom trenutku poprilično je nepovoljna.
Kupovanje nekretnina i zlata, posljednjih su godina postali najčešći vidovi ulaganja viškova novca. Pogotovo se ta vrsta ulaganja intenzivirala nakon što su kamate na štednju sa 4 ili 5 posto pale na nulu. Pandemija koronavirusa dodatno je kupce ‘pogurala’ prema kupovini vlastitih stanova, a inflacija i razvoj turizma, posebno tzv. stanova “na dan” motivirali su mnoge da u periodu između 2010. i 2020. ulože u vlasništvo nad vlastitom nekretninom, nerijetko i drugom ili trećom.
Prosječna plata 1.315 KM, kvadrat novogradnje najmanje 3.200 KM
Povećana potražnja automatski je značila i povećanje cijena, a to povećanje na svojoj koži najbolje osjete mladi zaposleni parovi koji pokušavaju riješiti svoje stambeno pitanje.
Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku za februar 2024. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosila je 1.315 BAM, objavila je Agencija za statistiku.
U HNK stanje je nešto bolje, pa je prosječna neto plata u siječnju iznosila 1.407 BAM.
Plata je to koja ne može pokriti ni pola metra kvadratnog, u jednoj od dvije mostarske novogradnje koje su trenutno u pretprodaji.
Prema informacijama Hercegovina.info, cijena kvadrata u kompleksima Urbani vrtovi i ProjectC2 Mostar, kreće se između 3.200 i 3.800 konvertibilnih maraka.
Dvije prosječne plate u zbiru iznose 2.814 KM, što je za skoro 400 maraka manje od najjeftinijeg kvadrata u novogradnji!
“U mojih 36 godina rada s nekretninama ne pamtim ovakvo stanje”
Zanimalo nas je ko je ta populacija koja sebi može priuštiti stanove po trenutnim cijenama, pa smo razgovarali sa Franjom Sivrićem, vlasnikom agencije za nekretnine iz Mostara.
Kako sam kaže, u ovom poslu je 36 godina i stanje sa stambenim prostorom nikada nije bilo ovakvo.
Za Hercegovina.info kaže kako je i sam radio analizu kupaca stanova u novogradnji.
“Prva kategorija kupaca su domaći ljudi koji imaju veće plate od prosječnih. Zatim imamo dosta stranaca tj. gastarbajtera koji su otišli u Švedsku ili Norvešku i njima te cijene u suštini nisu visoke, jer tamo plaćaju cijenu kvadrata dvostruko više nego ovdje. Žele imati komad svog prostora u rodnoj grudi i ulažu. Ovdje provedu mjesec ili dva, ali su vlasnici stana i moja je procjena da je 30 posto takvih kupovina”.
Ostatak potpada na mlade bračne parove.
“Imate i mladih bračnih parova koji kupuju. Ja bih rekao da u BiH kamatne stope nisu velike, veće su svugdje u Evropi i okruženju. Union banka, primjerice, daje kamatnu stopu ispod 3 posto i dodatne beneficije, kao naprimjer da na svako rođeno dijete skidaju još 0,15 posto, pa sa troje djece kamata pada na 2,5 posto. U Njemačkoj se teško može naći kamatna stopa niža od 5 posto, no u Njemačkoj su i plate dvostruko pa i trostruko veće. Kako ovdje kupiti stan ako imaš platu od 500 eura, a rata ti iznosi 500 eura”, pita se Sivrić.
Ostali gradovi
Cijene kvadrata stana u novogradnji u Mostaru iznosile su 2019. godine između 2.000 i 2.400 KM. U posljednjih pet godina porasle su kao što je vidljivo za 25 do 30 posto!
Sivirć nam govori kako je stanje u Sarajevu još gore, uz primjer da u naselju Grbavica trenutno ima stanova koji se prodaju za 6.000 KM po kvadratu, a Banja Luka također ne zaostaje puno po cijenama.
Kada su u pitanju cijene u Hercegovini, prisjeća se kako je Ljubuški nekad bio najpovoljniji, dok se sada cjenovno izjednačio sa Mostarom.
“Kad je u Mostaru kvadrat novogradnje bio 3.200 KM, u Ljubuškom je bio 1.450 KM, Čapljina je bila dosta jeftinija no i oni se dižu, cijene u Hercegovini su se sada skoro izjednačile.”
Starogradnja se ‘ubezobrazila’
Zanimalo nas je i kako je povećanje cijena novogradnje utjecala na cijenu starogradnje, odnosno po kojim cijenama se prodaju kvadrati rabljenih stanova izgrađenih u nekim prošlim vremenima.
“Kako nema dovoljno novogradnje, starogradnja se uvjetno rečeno ‘ubezobrazila’, govori Sivrić.
“Imate takvih stanova koji su zaista vrijedni, kvalitetni i detaljno renovirani, po svemu su u rangu novogradnje, na njima su promijenjeni otvori, stavljena nova klima, na dobroj su poziciji, imaju dobru spratnost, lift, tako da rabljenih stanova ima svakakvih, pa ni cijene nisu svugdje jednake. Može se reći da se cijene kreću otprilike od 2.200 do 3.200 KM ovisno o svemu što sam nabrojao, te naravno lokaciji na kojoj se stan nalazi”.
Ilustrira to i praktičnim primjerom.
“Naselje Panjevina je primjerice isto dio Mostara, tamo možete naći stan za 1.800 KM po kvadratu, no neće niko na Panjevinu, svi žele centar”.
Mostaru nedostaje oko 1000 novih stanova
Inače, najprodavanija kategorija stana je jednosoban stan veličine do otprilike 50 kvadratnih metara. Sivrić nam govori kako po informacijama koje on ima, takvih stanova, u mostarskim novogradnjama više nema kupiti.
“Glavni problem je što nema novogradnje, sa 1000 novih stambenih jedinica, sve bi se ovo smirilo i cijena bi se spustila”, tvrdi on.
“Nebitno, je li u pitanju državna investicija, privatna investicija, javno- privatno partnerstvo, samo nek’ se gradi. Bitno je izići na tržište s ponudom, sad nema ponude i kad ste na tržištu sami, onda možete što hoćete” preporuka je ovog iskusnog agenta za nekretnine.
Subvencija ima, ali jesu li dovoljne?
Mladi parovi koji se odlučuju na kupovinu stana koriste i sve ponuđene benefite u obliku subvencija za prvu nekretninu.
Tako se iz budžeta Federacije BiH svake godine izdvajaju subvencije za podršku stambenom zbrinjavanju mladih. Upravo tu ulogu igra Union banka koja je jedina komercijalna banka u većinskom državnom vlasništvu u BiH. Nude fiksnu kamatnu stopu s maksimalnim iznosom kredita do 500.000 KM, te rok otplate od 25 godina.
Sljedeća pogodnost je subvencija HNK na prvu nekretninu, odnosno refundacija poreza i plaćene rente do 7.500 KM, te na kraju subvencija Grada Mostara koji mlade pomaže sa 100 KM po metru kvadratnom za stanove veličine do 75 kvadrata, što može skinuti još 7.500 KM sa finalne cijene stana.
