Novi pritjecaj toplote iz Afrike uz temperature zraka koje ponovo rastu oko ili malo iznad 30 °C već narednog vikenda
Trenutno nam svima prija svježije i primjerenije vrijeme aprilu mjesecu, no novo zatopljenje je na pomolu. Uz prisustvo polja visokog zračnog pritiska nad Apeninskim poluostrvom u prizemlju te jačanjem termobaričkog grebena na prednjoj strani duboke ciklone nedaleko od obala Velike Britanije, čija os doline se spušta prema Iberijskom poluostrvu, idućeg vikenda slijedi nam ponovo pritjecaj vrlo tople zračne mase sa prostora sjeverne Afrike s kojom će temperature zraka za april ponovo značajnije odstupati u odnosu na referentni niz 1991-2020.
Uzimajući u obzir nekoliko važnih faktora te prilično jak signal za očekivani period, možemo reći da idući vikend, ali i početak iduće sedmice donosi vrlo visoke temperature zraka koje bi se u većem dijelu zemlje, prema trenutnim materijalima, kretale između 26 i 30 °C, lokalno i više. Ovakav period sa izuzetno visokim temperaturama zraka za početak aprila mjeseca potrajao bi do 10/11.04.
Stručniji dio slijedi u narednim paragrafima. Pojasnimo i razloge iza ove pojave.
1. Vertikalno stabilna atmosfera i Omega blok. Po visini očekuje se dominacija snažnog termobaričkog grebena, a u nizinama uklješteno anticiklonalno polje nad Apeninskim poluostrvom, između dva polja niskog zračnog pritiska – jednog nad obalama Velike Britanije i drugog uz obale jugoistočne Turske, podsjećajući na grčko slovo Omega, odakle i ime bloku.
Vrijednost geopotencijala (tj. potencijalne energije da bi se izvršio rad na jedinicu mase u gravitacionom polju Zemlje) na oko 5.5 kilometara visine ide do 585 dekametara, što su vrijednosti koje obično na ovom prostoru Europe zabilježimo za vrijeme izraženih toplotnih valova. Uobičajeno za ova područja u klimatologiji niza 1991-2020 ta vrijednost tokom klimatološkog ljeta (sezona juni-juli-august) iznosi 572 do 576 dekametara. Dakle, već vidimo kroz kvantifikovane vrijednosti da ovakve postavke su karakteristične za ljetni period, pa možemo konstatovati sinoptiku primjereniju ljetu nego proljeću.
2. Adijabatska kompresija i povećano Sunčevo zračenje. S obzirom na suh zrak po vertikali te snažan visinski greben, gustoća slojeva je manja te je atmosfera stratificirano stabilna. Ovakve postavke karakteristične su za tzv. toplotne kupole (peke) (en. heat dome, u nedostatku adekvatnih i preciznih termina na našem jeziku), u kojem dolazi do snažne kompresije zraka prema podlozi koja je dodatno zagrijava i isušuje.
Obično tokom ljeta u situacijama kada preovladava suho tlo, razvija se potencijalna podloga za dugotrajnije održavanje vrućine te se uz pomoć Sunčevog zračenja povećava enegrija koja se manje troši na isparavanje vlage iz zemljišta (latentni tok – en. latent heat flux), već na samo zagrijavanje zraka, povećavajući senzibilni/osjetni tok (en. sensible heat flux u nedostatku adekvatnih i preciznih termina na našem jeziku). Samim tim, povećanjem senzibilnog toka, smanjuje se i hlađenje tokom večernjih sati. Međutim, naše zemljište sada ima vlage, pa će se dio energije u početku trošiti na evaporaciju.
