Dok Super El Niño ubrzano jača u Tihom okeanu, u tropskom pojasu pojavila se još jedna važna okeanska pojava – pozitivni Indijskooceanski dipol (IOD). Riječ je o fenomenu koji nastaje zbog velikih razlika u temperaturi mora između zapadnog i istočnog dijela Indijskog okeana.
Sezonske prognoze pokazuju da bi zajednički utjecaj pozitivnog IOD-a i Super El Niña mogao trajati tokom jeseni i početkom zime te utjecati na kretanje zračnih struja iznad sjeverne hemisfere i oblikovati vremenske prilike tokom zime 2026./2027.
U pozitivnoj fazi IOD-a zapadni dio Indijskog okeana postaje topliji, dok se istočni hladi. Iznad toplije vode zrak se podiže, a iznad hladnijeg područja spušta, što mijenja vjetrove, raspored padavina i kretanje velikih vremenskih sistema.
Dalekosežni utjecaj
Iako IOD nastaje u Indijskom okeanu, njegovi utjecaji mogu se proširiti daleko izvan tog područja. Promjene u atmosferi mogu se povezati s pojavama u Tihom okeanu i utjecati na vremenske prilike u udaljenim dijelovima svijeta.
Najnoviji podaci pokazuju da se pozitivni IOD tek razvija. Istovremeno, u Tihom okeanu jača snažan Super El Niño. Temperature mora u pojedinim dijelovima centralnog i istočnog Pacifika trenutno su između četiri i pet stepeni iznad prosjeka.
Još veća količina topline nalazi se ispod površine okeana. Na dubinama do 500 metara zabilježeno je područje s temperaturama više od osam stepeni iznad uobičajenih vrijednosti. Topla voda se pomjera prema istočnom Pacifiku i izlazi prema površini, dodatno pojačavajući El Niño.
Sezonski modeli predviđaju da bi ovaj El Niño mogao preći prag koji se koristi za opisivanje Super El Niña i postati jedan od najsnažnijih zabilježenih događaja ove vrste.
Šta to znači za Evropu?
El Niño i IOD utiču na raspored topline i energije u atmosferi, promjene pritiska i tropske vjetrove. Kada djeluju istovremeno, mogu snažnije utjecati na mlaznu struju – brzu zračnu struju koja usmjerava oluje i vremenske sisteme.
Atmosferski poremećaji iz tropskih područja mogu se proširiti prema sjevernoj hemisferi i utjecati na raspored područja visokog i niskog pritiska. Prema aktuelnim prognozama, to bi moglo dovesti do jačeg zapadnog strujanja prema Evropi.
Najnovija sezonska prognoza Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) predviđa viši pritisak koji se prema Evropi širi s juga, dok bi niži pritisak dominirao nad sjevernim Atlantikom i sjevernim dijelovima kontinenta.
Veća razlika u pritisku pojačala bi zapadna strujanja, koja bi s Atlantika prema Evropi donosila blaži i vlažniji zrak. Zbog toga se za period od decembra do februara trenutno predviđaju uglavnom iznadprosječne temperature u velikom dijelu Evrope.
To ipak ne znači da neće biti hladnih perioda. Povremeni prodori hladnog zraka i dalje su mogući, posebno na sjeveru i zapadu kontinenta, ali prema sadašnjem obrascu ne bi trebali biti dominantni.
Očekuju se i iznadprosječne padavine
Jače zapadno strujanje moglo bi donijeti i više vlage, pa se u pojedinim dijelovima Evrope očekuju iznadprosječne količine padavina.
Kada je riječ o snijegu, mnogo će zavisiti od putanja pojedinačnih ciklona. Za snijeg u nižim predjelima potrebno je da se vlažan atlantski zrak susretne s dovoljno hladnim zrakom sa sjevera ili istoka Evrope.
Trenutni sezonski obrazac stoga nije naročito povoljan za obilne snježne padavine u većem dijelu kontinenta. Veći potencijal za snijeg očekuje se na sjeveru i sjeveroistoku Evrope te u višim planinskim predjelima.
Ipak, sezonske prognoze opisuju samo prosječan obrazac tokom nekoliko mjeseci. Blaža zima u prosjeku ne isključuje pojedinačne snažne prodore hladnog zraka, snježne oluje ili kraća razdoblja izrazito zimskog vremena.
(Vijesti.ba)
