Romi proslavljaju Đurđevdan, svoj najveći praznik, kojim se slavi dolazak proljeća odnosno ispraćaj zime te se slavi buđenje prirode.
Đurđevdan je slava kod pravoslavaca i narodni praznik Roma koji se proslavlja 6. maja čime se obilježava uspomena na Svetog Đorđa.
Đurđevdan je praznik vezan za najveći broj običaja koji postoje u narodnom vjerovanju. Smatra se granicom između zime i ljeta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre usjeve.
Glavni običaji su pletenje vijenaca od bilja, umivanje sa biljem, kupanje na rijeci.
Đurđevdansko cvijeće su đurđevak, mlečika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući.
Svetog Đorđa slave i katolici i pravoslavci. Pravoslavci kao krsnu slavu 6. maja, a katolici kao imendan 23. aprila.
