Od sudnice do novčane kazne: U Sarajevu se razmatra dekriminalizacija posjedovanja droga za vlastite potrebe
Kanton Sarajevo bi uskoro mogao napraviti jedan od najvećih zaokreta u pristupu borbi protiv zloupotrebe droga. Riječ je o stvaranju zakonskih okvira za dekriminalizaciju posjedovanja opojnih droga za vlastite potrebe do određene količine.
Ova mjera propisana je Strategijom protiv zloupotrebe droga u Kantonu Sarajevo za period 2024-2028. godine, a koju je ranije usvojila Vlada KS. Strategija propisuje oko 60 mjera na suzbijanju zloupotrebe droga, a jedna od njih je i “dekriminalizacija”.
Kantonalno tužilaštvo KS dostavilo je podatke Timu za nadzor da su u 2025. godini potvrđene 54 optužnice protiv 58 osoba za krivično djelo neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga. Također, potvrđeno je 220 optužnica protiv 227 osoba za krivično djelo posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga.
S druge strane, u Republici Srpskoj (RS) i Brčko distriktu upotreba opojnih droga na javnom mjestu i držanje za ličnu upotrebu (posjedovanje), predstavljaju prekršaje za koje je propisana novčana kazna prema Zakonu o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, kao i zakonima o javnom redu i miru.
Zakonom o proizvodnji i prometu opojnih droga Republike Srpske propisan je prekršaj koji se odnosi na posjedovanje droge. Tim zakonom propisano je, između ostalog, da je zabranjeno posjedovanje opojnih droga, a kazne za navedeni prekršaj su od 500 do 1.500 KM.
Iz Tima za nadzor nad provedbom Strategije protiv zloupotrebe droga u KS su za Klix.ba pojasnili da krivično djelo posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga dominira u tužilačkim statistikama te da bi efikasnije bilo da policijske i tužilačke aktivnosti i resursi primarno budu usmjerene na otkrivanje počinitelja.
Detaljno su pojasnili šta znači mjera osiguranja efikasne kaznene politike, a koja se tiče dekriminalizacije posjedovanja opojnih droga za vlastite potrebe.
“Ova strateška mjera podrazumijeva provedbu aktivnosti koje su usmjerene na izmjene i dopune zakonskih propisa u oblasti suprotstavljanja zloupotrebi opojnih droga s primarnim ciljem smanjenja dostupnosti i ponude opojnih droga, ali i smanjenja zdravstvenih i socijalnih posljedica u vezi sa zloupotrebom opojnih droga. Imajući posebno u vidu veliki broj optužnica za krivično djelo posjedovanja i omogućavanja uživanja opojnih droga te relativno blagu kaznenu politiku kada je u pitanju ovo krivično djelo u Kantonu Sarajevo, cilj ove mjere je da osigura da su policijske i tužilačke aktivnosti i resursi primarno usmjereni na otkrivanje počinitelja koji neovlašteno stavljaju u promet opojne droge, te omogućavaju drugima konzumiranje opojnih droga”, naveli su u odgovoru.
Neophodne izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije BiH
Ističu da provedba ove strateške mjere predviđa iniciranje izmjena i dopuna krivičnog zakonodavstva, u cilju dekriminalizacije posjedovanja opojnih droga za vlastite potrebe.
Dakle, osobe koje posjeduju opojne droge do određene količine bez namjere njihovog stavljanja u promet odgovarale bi prekršajno, te se mogu propisati administrativne sankcije kao što su: novčana kazna, oduzimanje vozačke ili dozvole za oružje, liječenje i rehabilitacija.
“Na ovaj način bi se značajno rasteretio krivičnopravni sistem i izbjeglo uvođenje osoba, posebno maloljetnih, u krivičnopravni sistem koji uključuje negativne posljedice u smislu njihove stigmatizacije i inkluzije u društvo. Uklanjanje krivičnopravnih sankcija i prateće stigmatizacije, omogućilo bi osobama koje konzumiraju opojne droge da i same potraže pomoć u liječenju i rehabilitaciji. Finansijska sredstva koja bi se uštedila uslijed neprovođenja krivičnih postupaka, mogla bi se koristiti za provođenje programa rane intervencije, ciljanih terapeutskih tretmana prema povremenim korisnicima, liječenje ovisnika i njihove rehabilitacije, kao i programa smanjenja štete.
Ovdje je važno naglasiti da posjedovanje opojnih droga kao krivično djelo trenutno postoji samo u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je u Republici Srpskoj i Brčko distriktu dekriminalizirano i kažnjivo kao prekršaj u skladu sa Zakonom o sprečavanju i suprotstavljanju zloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini.
Predloženo formiranje Radne grupe
Ovu mjeru je svojevremeno pojašnjavala i zamjenica predsjednika Tima za nadzor, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Irma Deljkić, koja je radila i na izradi Strategije.
“Ovdje bih naglasila da se radi o dekriminalizaciji posjedovanja određene količine droge za vlastite potrebe bez namjere za njeno stavljanje u promet. To bi se odnosilo na sve vrste opojnih droga, gdje bi se onda jasno propisalo koje su to količine za svaku od droga dozvoljene kada je u pitanju njihovo posjedovanje… Intencija je da se izvrše izmjene i dopune krivičnog zakonodavstva, da se rasterete policijski resursi koji su dosta usmjereni upravo na otkrivanje i dokazivanje posjedovanja, a kada gledate sa druge strane kaznenu politiku u odnosu na to krivično djelo imamo veliki broj optužnica i veliki broj pravosnažnih presuda gdje su izrečene niske zatvorske kazne te postoji značajan broj slučajeva zamjene zatvorske kazne radom za opće dobro na slobodi”, pojasnila je.
Tim za nadzor nad implementacijom Strategije protiv zloupotrebe droga u KS je još u maju prošle godine uputio zaključak Ministarstvu pravde i uprave KS i predložio formiranje Radne grupe koja bi radila na donošenju izmjena pomenutog zakona. Tu Radnu grupu bi, po mišljenju Tima za nadzor, trebale činiti osobe iz struke: pravnici, ljekari, terapeuti koji rade sa ovisnicima, socijalni radnici, predstavnici policijskih, tužilačkih i pravosudnih organa, itd. koji bi dali svoja stručna mišljenja koja količina i vrsta droge se može svesti pod prekršaj i to bi se ugradilo u zakon. Kantonalno ministarstvo je ovu inicijativu proslijedilo Federalnom ministarstvu pravde.
S Federalnog nivoa vlasti je također navedeno da će se inicijativa razmotriti prilikom usvjanja izmjena Krivičnog zakona FBiH ili izrade novog zakona.
U odgovoru zaključuju da u donošenje ovih izmjena zakona moraju biti uključeni svi, u prvom redu struka i svi relevantni subjekti u FBiH, kao i sva zainteresovana javnost.
