Dok se danas borimo s blokadama dionica i stopiranim kreditima, historija nam otkriva da je Koridor 5c još prije 40 godina planiran kao strateška kičma razvoja BiH. Donosimo podatke o studijama koje su predviđale završetak autoputa do 2015. godine i nevjerovatne ekonomske gubitke koje trpimo zbog kašnjenja.
Gdje smo izgubili dvije decenije
- Promašeni rokovi: Prema planovima iz 2004. godine, cijeli autoput je trebao biti završen još 2015
- Cijena čekanja: Zbog kašnjenja smo ostali bez 5,3 milijardi KM dobiti
- Integrisani razvoj: Projekt je bio zamišljen kao strateški spoj cesta, željeznice, optike i energetske mreže.
Stara poslovica kaže “ne vidi šumu od drveća”. Tako aktuelni problemi pri izgradnji autoputa na Koridoru 5C u Federaciji BiH mogu dovesti do toga nam promakne ostatak slike. A nju ćemo pronaći tako što se vratimo u prošlost.
Velibor Peulić, glavni koordinator Konzorcijuma Logistika BiH te profesor iz oblasti logistike i menadžmenta za Fokus kaže da Koridor 5C nije samo infrastrukturni projekat. On je, veli, strateška kičma razvoja BiH. Ipak, više od dvije decenije nakon izrade prvih ozbiljnih saobraćajno-ekonomskih analiza, i dalje se govori o projektu koji nije završen.
Analiza iz 2004: Propuštena dobit od 5,3 milijarde KM
Još davne 2004. godine, kako nam je ispričao, zajedno sa profesorom Brankom Berošom, pod okriljem IPSA instituta i u saradnji sa profesorom Ešrefom Gačaninom, radio je na izradi saobraćajno-ekonomske studije autoputa na Koridoru 5C.
Država BiH da je završila autoput mi bi već tog momenta imali 5,3 milijardi KM dodane vrijednosti na osnovu autoputa, kazao je Velibor Peulić, glavni koordinator Konzorcijuma Logistika BiH:
“Tada smo jasno definisali njegove efekte – ne samo u saobraćajnom smislu, već i kroz direktne i indirektne ekonomske koristi. Onog momenta kada smo mi to planirali, bez inflacije, država BiH da je završila autoput mi bi već tog momenta imali 5,5 milijardi KM dodane vrijednosti na osnovu autoputa. Procjene su pokazivale da bi direktni efekti povezivanja, nakon završetka autoputa, donosili vrijednosti od oko 5,5 milijardi KM. Plan je bio da se projekat završi do 2015. godine. Danas, deset godina kasnije, i dalje govorimo o nedovršenoj infrastrukturi”
Velibor Peulić naglašava da je Koridor 5C integrisani razvojni pravac koji uključuje savremeni drumski saobraćaj, modernizaciju željezničke infrastrukture, optičke i energetske koridore, razvoj logističkih i industrijskih zona.
Koliko nas košta „pužev tempo“ na Koridoru 5c
-
- 5,3 MILIJARDE KM ŠTETE: To je čisti ekonomski gubitak koji je država pretrpjela jer autoput nije završen na vrijeme. Taj novac je nepovratno izgubljen.
- 5,5 MILIJARDI KM POTENCIJALA: Toliko bi godišnje vrijedilo potpuno povezivanje BiH sa Evropom. Dok god Koridor nije završen, taj novac ostaje “zarobljen”
Drugim riječima, navodi on, riječ je o kompleksnom sistemu koji treba da poveže Bosnu i Hercegovinu sa centralnom Evropom i Jadranom – od Budimpešte do luke Ploče.
“Žao mi što smo evo 22 godine od tada u ovakvoj situaciji. Mi smo tada 2004. godine imali projekciju na osnovu normi koje su radile druge države. Imali smo tada procjenu do 2015. godine da smo trebali, kao što bi normalno, da završimo autoput i cijeli proces. Evo vidite gdje se sada nalazimo. Zamislite sada, ljudi iz Budimpešte žele da posjete olimpijske planine, ali im se baš i ne dolazi ovamo zbog nepostojanja autoputa”, kaže Peulić.
Planovi iz 1986. – Propuštena prilika koja je čekala decenije
Prisjetio se 1986. godine kada se također diskutovalo o realizaciju Koridor 5 u kontekstu BiH.
Objašnjenja radi, Pan-evropski koridor 5 je transportna ruta od 1.600 kilometara od Venecije preko Ljubljane, Budimpešte pa do Lavova u Ukrajini. Komponente ovog koridora su Koridori 5A (Bratislava-Uzhorod), Koridor 5B (Rijeka-Zagreb-Budimpešta” i Koridor 5C (Budimpešta – Osjek – Sarajevo – Ploče)
“Mnogi možda i ne znaju da se o ovome, uslovno rečeno, našem koridoru, sve do tadašnjeg Kardeljeva odnosno Ploča, još tada razgovaralo. Zamislite da je to još tada započeto da se gradi. I tada su bile evropske banke koje su davale zajmove. Ali nije do toga došlo. Jer tada je nažalost preovladavalo mišljenje kako će Bosna imati autoput. I to uprkos činjenici da je ŽTP Sarajevo – Željezničko transportno preduzeće bila najbolja transportna kompanija među bivšim republikama Jugoslavije. A recite mi vi u kakvom smo danas stanju kada su u pitanju željeznice”, kazao je Peulić.
Koridor 5c od inicijative UNDP-a do Helsinške deklaracije
Naglasimo i to da je sedamdesetih godina 20. Vijeka UNDP predložio je inicijativu i plan za poboljšanje mreže autoputeva u Evropi. U projekat je uključen i autoput Baltičko more-Jadransko more (Baltic-Adriatic) sa nazivom TEM.
| Godina | Značaj za Koridor 5c |
| 1970-te | UNDP predlaže inicijativu TEM (Baltičko more – Jadran) |
| 1997. | Helsinška deklaracija definiše pravac 5C kroz BiH |
| 2004. | Studija IPSA instituta predviđa završetak radova do 2015. godine |
| Propuštena dobit | 5,5 milijardi KM |
Na trećoj Panevropskoj konferenciji o transportu održanoj u Helsinkiju 1997. godine usvojena je “Helsinška deklaracija” koja je predvidila potrebu za još 10 dodatnih Pan- evropskih koridora, uključujući autoputeve. Tom deklaracijom, takođe, utvrđen je i usvojen pravac ovih 10 trans-evropskih koridora i njihovih ogranaka. Izbor pravca rute kroz BiH definisan je pod stavkom 5C Pan- evropskog koridora (Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče).
U skladu sa tim incijativama Ministarstvo transporta i komunikacija BIH još je 2023. godine donijelo odluku o postojanju javnog interesa za izgradnju autoputa na koridoru 5C kroz Bosnu i Hercegovinu.
Ko bi rekao da ćemo se ovim koridorom i dalje baviti? Za razliku od svih drugih zemalja koji su svoju zadaću davno završili.
fokus.ba
