Insekt, u narodu poznat kao smrdibuba, ranije nije bio prisutan kao štetočina na bilju, kad je njegova populacija bila znatno manja. Nekada se vjerovalo da kad ulazi u kuću donosi novac i sreću. Riječ je o braon mramorastoj stjenici, kod nas poznatoj i kao smrdljivi martin, Helyomorpha halys. Aktivira se pojavom toplijih dana i prisutan je na bilju, a nastupanjem hladnijih dana u jesen ne podnosi hladnoću, pa se krije i traži mjesto za prezimljavanje.

Iz tog razloga ga u ovom periodu sve češće srećemo u stambenim prostorijama, jer u toku zime štitaste stjenice prelaze u stanje hibernacije.

Pričinjava ogromnu štetu

Vodi porijeklo iz Azije, na američkom kontinentu je prisutan od ’90-tih, a na tlu Evrope je od 2000. godine. Radi se o vrlo polifagnoj štetočini koja napada gotovo sve kulture i pričinjava ogromnu štetu utičući na smanjenje prinosa.

Napada voćarske, povrtarske pa i ratarske kulture. Početkom ljeta njeno prisustvo je bilo izraženo na uljanoj repici. Nakon vršidbe te kulture, mramorasta stjenica masovno prelazi na druge poput soje, kukuruza, te na povrtarske.

Najveću štetu je pričinila na paradajzu ( Depositphotos/gutaper)

Najveću štetu je pričinila na paradajzu, tako da mnogi koji su ga znali brati dugo u jeseni bez mraza, to ove godine nisu bili u mogućnosti zbog najzde štetočine. Osim paradajza napad je uočen i na boraniji, paprici, patlidžanu, krastavcu, pasulju te trešnji, višnji jabuci, kruškama, malinama, lješnjaku, breskvama, nektarinama i dr. Hrane se biljnim sokom, imago isisava najčešće plod, a list larve pri piljenju.

Suzbijanje štetočine

Za suzbijanje se najčešće upotrebljavaju hemijska sredstva, insekticidi, mali je broj registrovanih za tu štetočinu, a problem je što i one brzo postanu rezistentne. Iz prakse se ustanovilo da aktivna materija lambda-cihalotrin i hlorantraniliprol uspješno djeluje za sada. S vremenom će insekt postajati otporniji, tako da će pesticidi na bazi ovih materija postati bezuspješni.

Neopitroid alfa (a.m. alfacipermetrin) je sredstvo koje se inače primjenjuje u domaćinstvu pri suzbijanju drugih štetočina koje se mogu naći u stambenim objektima (žohari, mravi, osice, muhe, komarci i dr.) te svoju primjenu nalazi i u ovom slučaju pri suzbijanju mramoraste stjenice. Tretiraju se prostori oko prozora i vrata, na fasadama ne ostavlja nikakav trag.

Riješite se smrdljivih martina biljnim pripravcima

Pri suzbijanju smrdljivog martina mogu se pripremati i razni prirodni preparati kao što su: otopina od praška za pecivo, lukovine, deterdženta, čili paprike, preparat od bijelog luka i gorušice s kojim je potrebno tretirati biljke dva puta sedmično. Također, mogu se postavljati i žute ljepljive ploče jer ih ta boja privlači, zatim postavljati nanu i bijeli luk na prozore i oko vrata na mjesta gdje ulaze u stambene objekte. Svi prirodni preparati više djeluju kao repelentno sredstvo, pa se štetočina ubrzo opet pojavljuje.

Brzo postane otporan (Foto: Danijela Plavšić)

Kako to rade u Italiji?

Italijansnko Ministarstvo poljoprivrede je bilo primorano, nakon pričinjene ogromne štete, 2020. godine primijeniti niz mjera za biološku kontrolu ove štetočine.

Poljoprivredni proizvođači su uputili zahtjeve ka talijanskim i EU institucijama, nakon čega su istraživači primijenili prirodnog neprijatelja – samurajsku osicu u biološkoj kontroli smeđe mramoraste stjenice. Naime, azijska samurajska osica je prirodni neprijatelj štitaste stjenice, hrani se jajašcima ove štetočine te na taj način smanjuje njihovu brojnost, populaciju.

Najezdu smrdljivih martina potaknule klimatske promjene i globalna trgovina

Jedna od mjera je bila primjena preparata čija je aktivna materija pod zabranom uz ograničenu i kontrolisanu primjenu. Samurajska osica je bila puštana samo u one regije koje nisu koristile zabranjena sredstva. 

Podsjetimo, 2020. godine su bile ugrožene svjetske zalihe lješnjaka (opustošeni voćnjaci u Italiji i Turskoj). Vlada Italije je odobrila neka sredstva za oštećene poljoprivredne proizvođače, ali to je bilo nedovoljno da se ublaži šteta procijenjena na 500 miliona eura.

By nk 2

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *