Fenomen prirode u BiH: Bunar koji nikad ne presušuje, ima 2000 godina, a izgrađen je od 1300 kamenih blokova
Smješten na obalama Bregave, lijevog pritoka Neretve, i okružen planinom Hrgud i Vidovim poljem, Stolac je jedan od hercegovačkih gradova bogate kulturne i historijske baštine. U njegovoj okolici, u slikovitom zaseoku Boljuni koji službeno pripada selu Bjelojevići, nalazi se i jedna od zanimljivijih znamenitosti ovog kraja: bunar Neveš. U narodu poznat i kao “grčki bunar”, za koji se vjeruje da nikada ne presušuje, ovaj drevni spomenik svjedoči o višestoljetnoj povezanosti čovjeka i prirode te i danas privlači pažnju mještana, ali i sve većeg broja turista.
Za ovaj bunar kažu da nikad nije presušio, čak ni u najtežim sušnim razdobljima, a i samo njegovo ime Neveš ili Neva voda zapravo je arhaičan izraz za nepresušnu vodu. Kameni ljepotan u Boljunima navodno je stariji i od srednjovjekovne nekropole stećaka, koja se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini, na svega 20-ak metara udaljenosti, piše ovaj portal.
U blizini su još četiri bunara sličnih karakteristika
Kako tvrde povjesničari, a prenosi portal Stolac city, nekoć su se ljudi pokapali uz vodu, a s obzirom na to da se kanal, kojim je kišnica dolazila do bunara, proteže dijagonalno kroz nekropolu stećaka, pretpostavlja se da je bunar Neveš zapravo stariji i od same nekropole. Posebnu pažnju na ovoj lokaciji privlači i kamenica dimenzija 120 x 70 x 80 centimetara, od koje do dna bunara, koji nikad ne presušuje, vodi 17 kamenih stepenica.
Osim mističnog Neveša, u bližoj okolici mogu se pronaći još četiri bunara sličnih karakteristika, ali ovaj u Boljunima najveći je i najbolje očuvan. Unatoč promjenama i modernizaciji, njegova arhitektonska i funkcionalna očuvanost ostaje izuzetna te vrijedna divljenja.
Putni kofer također predlaže čitateljima da ukoliko senađu ovo ljeto u Stocu,da svakako posjete i obližnji Park prirode Hutovo blato, zelenu oazu i jedno od najvećih zimovališta ptica na području čitave Europe.
Hutovo blato je pravi raj za ljubitelje outdoor aktivnosti, zauzima površinu od čak 8000 hektara i nalazi se na teritoriju općina Čapljina i Stolac, na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu, s nadmorskom visinom koja se proteže od jednog do 588 metara. Slijevajući se u udoline i depresije, kraške ponornice i površinske vode s okolnih područja stvaraju mnoga jezera, jaruge, ali i rijeku Krupu, dok visoka razina podzemne vode utječe na pojavu stalnih i povremenih izvora te vrela.
Spomenuta Krupa glavni je vodotok Hutova blata. Dugačka je devet kilometara, a prosječna dubina joj je oko pet metara. Ova rijeka jedinstvena je u čitavoj Europi jer teče u oba smjera – nizvodno i uzvodno. Naime, kad se poveća vodostaj Neretve, ta rijeka potisne Krupu prema njezinom izvorištu, tj. Deranskom jezeru.
