Zašto se požar tako brzo širi? Nedim Sladić objasnio opasnu pojavu „vlastitih meteoroloških uslova“
Bosna i Hercegovina posljednjih dana suočava se s brojnim požarima, a meteorolog Nedim Sladić upozorava na opasnost od daljnjeg razvoja situacije, posebno u uslovima visokih temperatura, dugotrajnog nedostatka padavina i suhe vegetacije.
Sladić je početkom augusta objavio Copernicusov izračun prognoznog produkta EFFIS, prema kojem je Bosna i Hercegovina u periodu od 6. do 12. augusta bila označena kao područje visokog rizika od nastanka novih požara.
Nažalost, posljednjih dana požari su zahvatili različite dijelove zemlje, od juga do sjevera, a u pojedinim slučajevima pričinjena je i materijalna šteta. Među posljednjim primjerima je požar na području sjeverne Hercegovine, u kojem su izgorjele dvije štale.
Sladić pojašnjava da visoke temperature same po sebi nisu neposredni uzrok nastanka požara. Rizik se značajno povećava kada se visoke temperature spoje s dugotrajnim deficitom padavina, niskom relativnom vlažnošću zraka i isušenom vegetacijom.
Suha vegetacija tada predstavlja lako zapaljiv gorivi materijal, dok izvor paljenja može biti prirodan, poput udara munje, ali i posljedica ljudskog faktora.
Požar može stvarati vlastitu mikrometeorologiju
Posebno važan dio upozorenja odnosi se na pojavu koju Sladić opisuje kao „vlastite meteorološke uslove“ unutar požara.
Nakon izbijanja intenzivnog požara, ogromna količina oslobođene toplote može značajno promijeniti meteorološke uslove u neposrednoj blizini požarišta. Zrak iznad požara snažno se zagrijava, postaje lakši i počinje se brzo uzdizati, stvarajući snažne uzlazne struje.
Takvo kretanje zraka istovremeno može privlačiti hladniji zrak iz okolnog područja prema požarištu. Na taj način nastaju lokalne zračne struje, turbulentni vrtlozi i vjetrovi čiji smjer i intenzitet mogu biti promjenjivi.
Upravo zbog toga ponašanje velikog požara može postati izuzetno teško predvidjeti.
Vjetar pritom ima jednu od ključnih uloga. Osim što može ubrzati širenje plamena prema neizgorjeloj vegetaciji, dodatno isušuje gorivi materijal i osigurava dotok svježeg zraka potreban za sagorijevanje.
Posebnu opasnost predstavlja i prenošenje užarenog materijala i žara ispred glavne požarne linije, poznato kao „spotting“ efekat. Na taj način novi požari mogu nastati na udaljenosti od glavnog požarišta, dodatno otežavajući posao vatrogascima.
Zbog svega navedenog, opasnost od požara ne određuju samo temperatura zraka i trenutna brzina vjetra. Kombinacija dugotrajne suše, niske vlažnosti, stanja vegetacije, konfiguracije terena i razvoja vlastite mikrometeorologije požara može dovesti do vrlo brzog i nepredvidivog širenja vatre.
U trenutku kada se brojna požarišta širom Bosne i Hercegovine bore s vatrenom stihijom, upozorenja meteorologa još jednom ukazuju na važnost pravovremenog praćenja rizika i odgovornog ponašanja kako bi se spriječio nastanak novih požara.
