Bosanski jezik je trenutno u trendu u mnogim zemljama, posebno gdje žive ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Piše: Bedrudin Brljavac
Na društvenim mrežama sve češće se mogu vidjeti profili i mladi ljudi koji uče i pričaju bosanski, ali i pozivaju druge da uče bosanski, jezik svojih predaka.
Djeca bh. dijaspore
Uglavnom su to djeca čiji roditelji su tokom proteklih nekoliko decenija napustili svoju domovinu u potrazi za sigurnijim i boljim životom.
Ovaj trend učenja bosanskog jezika posebno je primijetan nakon ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva u fudbalu na kojem je učestvovala i reprezentacija Bosne i Hercegovine.
Na društvenim mrežama posebno se ističu profili nekoliko mladih ljudi kao što su Ammar Brzović, Edin Bosni, Dina Hasić i mnogi drugi.
Također je sve više stranica na kojima svi zainteresovani mogu učiti ili poboljšati svoj bosanski jezik, a neke od stranica su “Bosnianwithamina” i “How to speak Bosnian“.
Već odavno također u mnogim zemljama postoje škole bosanskog jezika koje se organiziraju kroz dopunsku nastavu, kulturne centre i udruženja. Uglavnom se održavaju u zemljama poput Njemačke, Danske i Austrije, često uz podršku lokalnih ministarstava ili obrazovnih zavoda.
Iako se često smatra da djeca bh. dijaspore, rođena u nekim drugim zemljama, slabo pričaju bosanski jezik, trenutni trend jasno pokazuje da te mlađe generacije ipak nisu zaboravili domovinu svojih predaka niti odakle vode porijeklo i sve češće se odlučuju da što bolje nauče bosanski jezik.
Osim toga, sve je više i stranaca iz mnogim država koji na društvenim mrežama objavljuju kratke video snimke na kojima pokazuju interesovanje za bosanskim jezik, bosanskom kulturom i općenito za Bosnom i Hercegovinom kao zemljom koja ima bogatu historiju, kulturno naslijeđe ali i predivnu prirodu.
Južnoslavenski jezik
Bosanski jezik je standardni južnoslavenski jezik kojim primarno govore stanovnici BiH, a službeni je jezik u Bosni i Hercegovini te jedan od priznatih jezika u regiji.
Bosanski jezik, prema nezvaničnim podacima, govori oko tri do šest miliona ljudi, prvenstveno u Bosni i Hercegovini, gdje ga koristi većina stanovništva, te u susjednim državama i dijaspori.
Osim u Bosni i Hercegovini, bosanski se najčešće još govori u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, kao i diljem dijaspore u Zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi.
Bosanski jezik nastao je iz zajedničkog slavenskog jezika, a razvijao se kroz srednji vijek na tlu Bosne. Ključni rani dokazi su Humačka ploča iz 10. ili 11. stoljeća i Povelja bana Kulina iz 1189. godine. Humačka ploča je natpis iz 10. ili 11. stoljeća pronađen u Humcu kod Ljubuškog, a Povelja bana Kulina je dokument pisan bosanskom ćirilicom (bosančicom) iz 1189. godine.
