Ustavni sud srušio komunalne naknade u Stocu: Nezakonito naplaćivali bazne stanice, vodove i trafostanice
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine utvrdio je da ključne odredbe Odluke o komunalnoj naknadi Grada Stoca nisu u skladu s Ustavom Federacije BiH. Spornim odredbama Grad je vlasnicima telekomunikacijske i elektroenergetske infrastrukture propisao mjesečne naknade za bazne stanice, odašiljače, vodove, trafostanice i druge instalacije.
Presuda broj U-31/25 donesena je 9. juna 2026. godine, nakon što je Kantonalni sud u Mostaru pred Ustavnim sudom otvorio pitanje ustavnosti dijela Odluke koju je tadašnje Općinsko vijeće Stolac donijelo u maju 2019. godine.
Ustavni sud nije osporio samo pojedinačnu naknadu zbog koje je postupak pokrenut, nego je utvrdio da s Ustavom nisu usklađeni članak 3., članak 5. stavak 1. točka 2. te cijeli članak 12. Odluke o komunalnoj naknadi.
HT-u Mostar obračunali 170 KM mjesečno
Ustavno pitanje pojavilo se u upravnom sporu koji je pred Kantonalnim sudom u Mostaru pokrenuo JP Hrvatske telekomunikacije Mostar.
Služba za gospodarstvo i inspekcije Općine Stolac donijela je 2019. godine rješenje kojim je HT-u Mostar, kao vlasniku odnosno korisniku podzemnih i nadzemnih instalacija na lokaciji Trgovište u naselju Prenj, određeno plaćanje komunalne naknade od 170 maraka mjesečno.
Žalbu HT-a Mostar odbila je Komisija za žalbe Općine Stolac, pozivajući se na odredbu prema kojoj se za bazne stanice i telekomunikacijske odašiljače naplaćuje 170 maraka mjesečno po objektu.
HT Mostar tvrdio je da županijski Zakon o komunalnim djelatnostima nije propisao plaćanje naknade vlasnicima nadzemnih i podzemnih instalacija te da lokalna vlast ne može naplaćivati naknadu za korištenje imovine koja nije gradska komunalna infrastruktura.
Stolac uveo novu kategoriju obaveznika
Ustavni sud prihvatio je ključni dio takve argumentacije. U presudi je utvrđeno da među obveznicima komunalne naknade navedenima u Zakonu o komunalnim djelatnostima HNK-a nema vlasnika odnosno korisnika baznih stanica, trafostanica, odašiljača te podzemnih i nadzemnih instalacija.
Zakonom je propisano da naknadu plaćaju vlasnici ili korisnici stambenih, poslovnih, proizvodnih, garažnih i drugih pomoćnih prostora te otvorenih prostora koji služe za obavljanje poslovne djelatnosti.
Stolac je svojom odlukom tome dodao potpuno novu kategoriju obaveznika, odnosno pravne i fizičke osobe koje gospodare sistemima instalacija, trafostanicama, baznim stanicama i odašiljačima.
Ustavni sud zaključio je da je Gradsko vijeće takvu obavezu uvelo „contra legem“, odnosno protivno zakonu, propisujući je kao periodičnu naknadu koja se plaća svakoga mjeseca.
Naknade i do 500 KM mjesečno
Osporenom Odlukom naknade nisu bile propisane samo za telekomunikacijsku infrastrukturu. Mjesečni iznosi određivani su ovisno o vrsti, dužini, naponu ili snazi pojedinog objekta i instalacije.
Za kilometar 400-kilovoltnog dalekovoda bila je propisana naknada od 200 maraka mjesečno, za kilometar voda napona 220 kilovolti 150 maraka, a za kilometar voda od 110 kilovolti 100 maraka.
Za transformatorsko postrojenje snage 20 MVA naknada je iznosila 500 maraka mjesečno, dok su se naknade za trafostanice, ovisno o njihovoj snazi, kretale od 30 do 100 maraka po objektu.
Za kilometar telekomunikacijskog voda propisana je naknada od 50 maraka, jednako kao i za kvadratni kilometar telekomunikacijske ili niskonaponske mreže. Za bazne stanice, telekomunikacijske odašiljače i telekomunikacijske objekte naplaćivalo se 170 maraka mjesečno.
Isti iznosi primjenjivali su se na cijelom području Stoca, neovisno o zoni u kojoj se infrastruktura nalazila.
Sud: Riječ je o parafiskalnom nametu
Ustavni sud ocijenio je da telekomunikacijska i elektroenergetska poduzeća obavljaju djelatnosti od javnog interesa koje zahtijevaju složenu infrastrukturu povezanu u jedinstvene sustave.
Takvi sustavi prelaze granice gradova, županija i entiteta te su uređeni propisima na federalnoj i državnoj razini. Zbog toga ih jedinice lokalne samouprave ne mogu dodatno oporezivati bez jasnog ovlaštenja u zakonima više razine vlasti.
Sud je zaključio da sporna komunalna naknada nije bila povezana s konkretnom komunalnom uslugom koju Grad pruža obvezniku.
„Nema nikakvog pravnog niti razumnog osnova“ da se pod nazivom zajedničke komunalne potrošnje mjesečno naplaćuju naknade za telekomunikacijske vodove, bazne stanice, odašiljače i elektroenergetsku mrežu, navedeno je u obrazloženju.
Prema ocjeni Suda, takva naknada gubi obilježje komunalne naknade i poprima karakter „parafiskalnog nameta“ kojim se periodično zadire u imovinu i prihode poduzeća koja obavljaju točno određene djelatnosti.
Presudom obuhvaćene i elektroenergetske firme
Iako je konkretan spor pokrenut zbog naknade određene HT-u Mostar, Ustavni sud presudom je obuhvatio i odredbe koje se odnose na elektroenergetsku infrastrukturu.
Sud je naveo da se, prema njegovoj dosadašnjoj praksi, periodične lokalne komunalne naknade ne mogu naplaćivati ni za telekomunikacijske ni za elektroenergetske podzemne i nadzemne instalacije.
To znači da su neustavnima proglašene odredbe na temelju kojih su se naknade obračunavale za trafostanice, transformatorska postrojenja, dalekovode, niskonaponsku mrežu, bazne stanice, odašiljače i telekomunikacijske vodove.
Presuda će biti objavljena u „Službenim novinama Federacije BiH“ i „Službenom glasniku Grada Stoca“.
Iz same presude nije moguće zaključiti koliko je Grad Stolac od 2019. godine naplatio po osporenim odredbama niti koliko je pravnih osoba bilo obuhvaćeno rješenjima. Otvoreno ostaje i pitanje mogućih zahtjeva za povrat ranije uplaćenih sredstava, koji ne proizlazi automatski iz presude, nego će ovisiti o pojedinačnim postupcima i pravnim lijekovima obaveznika.
