Sve veći nedostatak radne snage u Bosni i Hercegovini mijenja način na koji poslodavci organizuju posao tokom ljeta. Kompanije koje su godinama uspijevale održavati proizvodnju dok su zaposleni pojedinačno koristili godišnje odmore sada se sve češće odlučuju za kolektivni godišnji odmor.
Takva praksa posebno je izražena u proizvodnim kompanijama, gdje je zbog manjka zaposlenih sve teže organizovati rad kada je dio radnika na odmoru.
Jedan radnik, koji je za Večernji list BiH govorio anonimno, ispričao je da je nakon gotovo tri decenije rada prošle godine prvi put imao kolektivni godišnji odmor.
– Radim u istoj firmi već 29 godina i prošle godine prvi put smo otišli na kolektivni ljetni godišnji odmor. Premalo nas je i bilo je nemoguće organizovati proizvodnju kada je dio radnika na odmoru. Ranije smo radili i za kolege koje su bile odsutne pa se čovjek praktično nije mogao odmoriti. Ove godine ponovo početkom augusta idemo na kolektivni odmor – kazao je.
Prema pisanju Večernjeg lista BiH, ovakvih primjera ima sve više jer poslodavci nastoje pronaći način da organizuju posao u uslovima sve izraženijeg nedostatka radnika.
Šta kaže zakon?
Zakoni o radu u Bosni i Hercegovini garantuju zaposlenima pravo na godišnji odmor. U Federaciji BiH radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora.
Zakonom je propisano da se zaposleni ne može odreći tog prava niti mu ono može biti uskraćeno. Također, poslodavac ne može isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučajevima koje zakon izričito predviđa.
Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela. Prvi dio mora trajati najmanje 12 radnih dana bez prekida, dok se preostali dio može iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne godine.
Radnik ima pravo i na jedan dan godišnjeg odmora u terminu koji sam odabere, uz obavezu da poslodavca o tome obavijesti najmanje tri dana ranije.
Za vrijeme godišnjeg odmora zaposlenik nije dužan obavljati radne zadatke niti odgovarati na pozive i poruke koje se odnose na posao.
Radnici žele više slobodnih dana
Istraživanje portala MojPosao.ba pokazalo je da zaposleni u Bosni i Hercegovini ove godine u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, što je blago povećanje u odnosu na prošlogodišnjih 21,1 dan.
Ipak, ispitanici smatraju da bi optimalan broj bio znatno veći. U prosjeku priželjkuju 29,6 dana godišnjeg odmora, odnosno gotovo osam dana više nego što trenutno koriste.
Razlike postoje i između različitih poslodavaca. Zaposleni u malim kompanijama u prosjeku imaju 19,3 dana odmora, u srednjim 22,2, a u velikim firmama 22,6 dana.
Najviše slobodnih dana imaju zaposleni u državnim institucijama i javnim preduzećima, gdje prosjek iznosi 24,1 dan. U privatnim kompanijama u stranom vlasništvu prosjek je 22,4 dana, dok zaposleni u domaćim privatnim firmama koriste prosječno 20,5 dana godišnjeg odmora.
Mnogi ni na odmoru ne mogu isključiti posao
Iako je svrha godišnjeg odmora odmor i oporavak, istraživanje pokazuje da veliki broj zaposlenih i tokom odmora ostaje dostupan poslodavcima.
Čak 42 posto ispitanika navelo je da su nadređenima uvijek ili često dostupni dok koriste godišnji odmor. Trećina zaposlenih odgovara kolegama iz vlastitog odjela, dok je 22 posto dostupno i kolegama iz drugih sektora.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da godišnji odmor može ispuniti svoju svrhu samo ako radnici zaista imaju priliku da se odvoje od poslovnih obaveza i posvete odmoru.
