Građani koji na društvenim mrežama uoče negiranje genocida, podsticanje na mržnju ili veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca takve objave mogu prijaviti putem platforme Registar 145a. Postupak počinje čuvanjem fotografije ekrana i poveznice na sporni sadržaj.
Riječ je o građanskoj inicijativi koja prikuplja javno objavljene komentare, provjerava dostavljene dokaze i priprema materijal koji građani mogu poslati Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Registar nije zvanična evidencija pravosudnih institucija i ne može utvrđivati nečiju krivicu.
Prema podacima koje platforma prikazuje, građani su do sada poslali 240 krivičnih prijava, dok se u registru nalazi 19 evidentiranih profila ili predmeta. To su podaci same inicijative, a ne zvanična statistika Tužilaštva BiH.
Kako sačuvati dokaze
Prvi korak jeste napraviti screenshot spornog komentara ili objave. Na fotografiji bi trebali biti vidljivi ime profila, sadržaj komentara i vrijeme objavljivanja.
Potrebno je kopirati i direktnu poveznicu na komentar. Na računaru se to može učiniti klikom na vrijeme objave, nakon čega se kopira adresa poveznice. Na telefonu je potrebno zadržati prst na komentaru ili otvoriti meni s tri tačke i odabrati opciju za kopiranje poveznice.
Ukoliko komentar nema zasebnu poveznicu, može se poslati poveznica na objavu ispod koje je napisan. Registar prima fotografije u formatima PNG, JPG i WEBP, veličine do osam megabajta.
Građanin potom na platformi unosi ime profila, poveznicu i screenshot. Registar navodi da u ovoj fazi ne traži ime ni adresu elektronske pošte podnosioca te da svaku dostavljenu prijavu ručno provjerava prije eventualnog objavljivanja.
Na platformi upozoravaju građane da prijavljuju isključivo sadržaj koji su zaista vidjeli i da ne mijenjaju ili falsificiraju dokaze. Lažno prijavljivanje krivičnog djela također može predstavljati krivično djelo.
Prijava Tužilaštvu BiH
Nakon što Registar provjeri sadržaj, predmet se može pojaviti u javnoj evidenciji inicijative. Građani zatim mogu unijeti svoje ime i adresu elektronske pošte, nakon čega platforma priprema tekst krivične prijave i otvara poruku namijenjenu Tužilaštvu BiH.
Prva prijava sadržaja Registru, prema navodima administratora platforme, može biti anonimna. Međutim, krivična prijava koja se šalje Tužilaštvu BiH podnosi se pod imenom i prezimenom građanina koji je šalje. Ime podnosioca ne objavljuje se u registru, ali je vidljivo Tužilaštvu.
Tužilaštvo BiH navodi da svaki građanin ima pravo prijaviti saznanja o mogućem krivičnom djelu. Prijava se može podnijeti pismeno ili usmeno, dok tužilac nakon njenog zaprimanja procjenjuje postoje li osnovi sumnje za pokretanje istrage.
Prijavu je moguće poslati i direktno Tužilaštvu BiH na adresu Kraljice Jelene 88, 71000 Sarajevo, predati u prijemnom uredu ili dostaviti elektronskom poštom. Prijemni ured radi radnim danima od 8 do 16 sati.
Izmjenama člana 145a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine iz 2021. godine kriminalizirano je javno odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje ili pokušaj opravdavanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim sudskim odlukama, kada se takav sadržaj iznosi na način koji može podstaći nasilje ili mržnju.
Za to krivično djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Zakonom je obuhvaćeno i veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine, za što je propisana kazna od najmanje tri godine zatvora.
To ne znači da svaki uvredljiv, netačan ili neprihvatljiv komentar automatski predstavlja krivično djelo. Tužilaštvo mora provjeriti identitet osobe, javnost objave, njen kontekst i postojanje svih zakonskih obilježja, dok konačnu odluku o krivici može donijeti isključivo nadležni sud.
Izvještaj Tužilaštva BiH za 2025. godinu pokazuje da se veliki broj prijava odnosi upravo na objave i komentare na Facebooku. Tužioci navode da su utvrđivanje identiteta autora i pribavljanje podataka od kompanije Meta često dugotrajni, zbog čega je važno sačuvati izvornu poveznicu, sadržaj objave i što više podataka o vremenu i kontekstu njenog objavljivanja.
Sve osobe čiji se sadržaji pojave u registru moraju se smatrati nevinim dok nadležni sud pravosnažnom presudom ne utvrdi njihovu krivičnu odgovornost. Sama prijava, screenshot ili objavljivanje predmeta u građanskom registru nisu dokaz krivice.
