Iranski plan od deset tačaka, ne predstavlja tek običan prijedlog za primirje, već radikalan pokušaj redefinisanja moći na Bliskom istoku.
Iranskih 10 tačaka
– Obaveza Irana da neće proizvoditi nuklearno oružje.
– Odredbe koje utiru put potpunom prestanku svake agresije protiv Irana i savezničkih grupa.
– Moguće povlačenje borbenih snaga SAD-a iz regije i zabrana bilo kakvih napada na Iran iz regionalnih baza.
– Ograničen dnevni prolaz brodova kroz Hormuški moreuz u trajanju od dvije sedmice, prema odredbi Protokola o sigurnom prolazu i specifičnim pravilima Irana.
– Ukidanje svih primarnih, sekundarnih i UN sankcija protiv Irana.
– Nadoknada ratnih gubitaka Iranu kroz osnivanje investicijskog i finansijskog fonda za tu zemlju.
– Prihvatanje prava Irana na obogaćivanje nuklearnih materijala od strane SAD-a i diskusija o nivou obogaćivanja.
– Dozvola Iranu da pregovara o bilateralnim i multilateralnim mirovnim sporazumima sa zemljama u regiji.
– Proširenje neagresivne politike na sve grupe otpora u regiji.
– Ratifikacija svih obaveza putem zvanične rezolucije Ujedinjenih nacija.
Na šta Teheran cilja
Teheran je iskoristio trenutak ekonomske ranjivosti Zapada kako bi Donaldu Trumpu ponudio sporazum koji bi, u slučaju prihvatanja, značio suštinsko povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz ove regije.
Janice Gross Stein, profesorica međunarodnih odnosa, zastupa tezu da ovaj mir nije kompromis, već strateška kapitulacija Zapada.
Ona smatra da je ovo “potpuna pobjeda Irana”, fokusirajući se na kontrolu Hormuškog moreuza.
Strategija “zatvorenog prolaza” i ekonomska dominacija
Stein tvrdi da dozvoljavanje Iranu da zadrži kontrolu nad moreuzom, uz uvođenje taksi (koje se spominju u planu), mijenja samu definiciju slobodne plovidbe.
Ako Iran ima pravo da određuje ko prolazi i po kojoj cijeni, on više nije samo regionalna sila, već globalna ekonamska sila, tvrdi Stein.
Umjesto slobodnog međunarodnog prolaza, Iran predlaže uspostavljanje zajedničkog suvereniteta sa Omanom, što uključuje uvođenje enormne takse od dva miliona dolara po svakom tankeru.
Ovakav potez direktno pretvara globalnu energetsku sigurnost u iranski izvor prihoda.
Na taj način, svako pokretanje američkih sankcija u budućnosti postalo bi neodrživo, jer bi Iran imao legalan mehanizam da uzvrati direktnim udarom na cijenu nafte, čime bi praktično držao ključeve svjetske inflacije u svojim rukama.
Je li Trump priznao poraz
Janice Stein naglašava da je Trump, prihvatanjem ovog plana kao “osnove za pregovore”, zapravo priznao iranske vojne uspjehe.
Iran je uspio blokirati moreuz i izdržati početne udare bez kolapsa iranskih vlasti.
Za Stein, primirje u kojem Iran ne deblokira moreuz bezuvjetno znači da je Trumpova prijetnja o “uništenju civilizacije” propala. Iran je “blefirao” jače od SAD-a i pobijedio.
Iran je uspio pretvoriti vojni sukob u energetski rat, a u energetskom ratu, onaj ko drži ruku na “ventilu” (Hormuzu) uvijek pobjeđuje ako druga strana nije spremna na totalno uništenje.
Nuklearni prag i kraj američkog prisustva
Dok američka administracija pokušava situaciju prikazati kao pobjedu diplomatije, dokumenti otkrivaju da Iran zahtijeva potpuno priznanje svog nuklearnog programa.
Insistiranje na pravu na obogaćivanje uranija, bez obaveze izvoza zaliha, postavlja Iran u poziciju stalne nuklearne prijetnje koja bi bila međunarodno priznata.
Paralelno s tim, plan predviđa potpuno povlačenja američkih trupa iz Iraka, Sirije i ključnih baza u Zaljevu. Ovo nije samo vojni zahtjev, već pokušaj stvaranja sigurnosnog vakuuma koji bi popunila proiranska Osovina otpora.
Obnova Irana američkim novcem
Posebno ponižavajući aspekt za Washington predstavlja zahtjev za formiranjem fonda za obnovu, teškog stotine milijardi dolara.
Iran ovaj novac ne traži kao pomoć, već kao zvaničnu ratnu odštetu za godine provedene pod sankcijama, koje u dokumentu naziva “ekonomskim terorizmom”.
Prihvatanjem ove terminologije, Trumpova administracija bi posredno priznala krivicu za prethodne decenije američke vanjske politike.
Uz to, traženje rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a služi kao međunardno pravni garant koji bi spriječio bilo kojeg budućeg američkog predsjednika da jednostrano istupi iz dogovora, čime bi ovaj sporazum postao praktično neoboriv.
Kako će djelovati Trump
Donald Trump se nalazi pred historijskim izborom. S jedne strane, prihvatanje plana donosi mu trenutni mir i stabilizaciju cijena goriva, što je ključno za njegov unutrašnji rejting.
S druge strane, ovi uvjeti znače napuštanje dugogodišnjih saveznika Izraela i Saudijske Arabije, ostavljajući ih na milost i nemilost Iranu, tvrde stručnjaci.
Slabi li američki kredibilitet kod saveznika
Analitičari upozoravaju da će arapske zemlje Zaljeva (UAE, Saudijska Arabija) ovo vidjeti kao dokaz da se na američki “sigurnosni kišobran” više ne mogu osloniti.
Ako Iran ostane gospodar tjesnaca, te zemlje će morati sklopiti sopstvene, vazalske ugovore sa Teheranom, što bi bio definitivan kraj američke ere na Bliskom istoku.
faktor.ba
