Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Zlatan Begić (DF) u izjavi za Klix.ba komentirao je presudu Evropskog suda za ljudska prava po njegovoj apelaciji.
Ovaj sud je presudio u njegovu korist, a podsjetio je da se jedna aplikacija odnosi na izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, a da se druga odnosi na izbor predsjedavajućeg i dvojice zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Naime, smatra da se presudom u dijelu koji se odnosi na izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH potvrdilo da je visoki predstavnik Christian Schmidt u izbornoj noći 2022. godine donio odluke koje su u suprotnosti s ranijom presudom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
“Riječ je o diskriminatornim, rasističkim pravilima koja je u noći Općih izbora nametnuo Schmidt. On je ušao u regulativu načina izbora dvojice potpredsjednika, ojačavši, markirajući, betonirajući, produbivši diskriminaciju. Pritom je zanemario odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji je po zahtjevu (člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine) Željka Komšića (DF) ranije presudio da takav način izbora nije u skladu s Evropskom konvencijom. Čim nije u skladu s tom konvencijom, onda nije u skladu ni s Ustavom jer je ta konvencija dio Ustava”, ukazao je Begić.
Za njega je šokantno je da je, kako je izjavio, nekom palo na pamet da u izbornoj noći mijenja izborna pravila. Tvrdi da se to nigdje nikad nije dogodilo.
No, mišljenja je da visoki predstavnik to nikada ne bi uradio da nije imao podršku, kako je naglasio, onih zbog kojih je to uradio.
“To je prvenstveno HDZ, ali ni HDZ mu ne bi bio dovoljan – morao je imati podršku Trojke (SDP, NiP, NS). Oni su pristali na to i zbog njih se to radilo, da se napravi vlast kakva se napravila”, dodaje.
Podsjetio je po čemu se njegova apelacija razlikuje od apelacija koje su se ranije podnosile pred Evropskim sudom za ljudska prava.
“Ranije se žalilo na odredbe koje su bile posljedica pregovaračkog procesa u Dejtonu, dakle, kada je trebalo zaustaviti agresiju, stradanja ljudi, pa su dogovorena neka pravila koja su izvan demokratskog okvira i okvira Evropske konvencije, koja je ipak ostavljena kao dio Ustava. U ovom slučaju je riječ o pravilima koja je nametnuo Schmidt, ne poštujući odluku Ustavnog suda i produbljujući diskriminaciju”, istakao je.
Sagovornik Klix.ba je naglasio da se drugi dio presude odnosi na postupak prema kojem predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine i njegova dva zamjenika u jednoj fazi zakonodavnog procesa, kako je kazao, preuzimaju taj proces u svoje ruke.
Također je napomenuo da je u izbornoj noći 2022. “obećao” visokom predstavniku da će mu “udariti pečat”. Pitali smo ga da li će DF insistirati na provođenju ove presude prilikom sklapanja postizbornih koalicija nakon ovogodišnjih Općih izbora.
“Ne smije se dogoditi da u institucijama budu oni koji će pristajati na ovakve kompromise kako bi bili u vlasti. Imamo oružje u rukama – Evropski sud za ljudska prava nam je kazao da smo u pravu. Jedino se mi putem svojih predstavnika u institucijama možemo odreći tog oružja. Jedino oni mogu pristati da se u obzir ne uzimaju odluke suda u Strazburu, ni odluke Ustavnog suda, već da se donose pravila kojima će prilagođavati kako bi neko došao na vlast”, odgovorio je.
Neprovođenje presuda je krivično djelo, dodaje, i to će kad tad doći na red, ali ne može doći na red ako su vlast oni koji pristanu da te presude nisu tema, već da su tema kompromis kojim će se proizvesti, kako je konstatirao, još veći apartheid.
“Ako ne provodite presude Evropskog suda, ne provodite Dejton. To mora biti minimum i ovih presuda se niko ne treba plašiti. Samo onaj ko nije normalan može smatrati da njegov glas treba biti pet puta vredniji od glasa njegovog sugrađanina. Govorim o 400 hiljada ljudi koji nemaju pravo biti birani za ključne političke pozicije. Demokratsko društvo ne isključuje kolektivne mehanizme zaštite, već ti mehanizmi moraju biti u skladu s demokratskim standardima, da se njima ne onemogućava nečije pravo”, naveo je Begić.
Uvjeren je da Bosna i Hercegovina s ovakvim sistemom ne može biti članica Evropske unije ili, kako je zaključio, u EU se ide drumom, a ne šumom.
