Deset godina čekanja: Hoće li Sjeverni logor konačno malo ozeleniti?
Mostar, grad siromašan hladovinom, u septembru bi trebao postati bogatiji za 228 novih stabala koja će biti zasađena na lokaciji novog Studentskog mosta.
Ovu informaciju potvrdila je na sjednici Gradskog vijeća Amira Trbonja, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara.
Kada kreće sadnja – niko ne zna
Hoće li sadnja zaista krenuti prema planu, još je neizvjesno. Iz Grada Mostara priznali su da ni sami nemaju odgovor na to pitanje. Naveli su da su isto pitanje postavili Javnom preduzeću „Komunalno“, koje je zaduženo za realizaciju radova, ali odgovor nisu dobili.
– Operativni plan sadnje sadnica zavisi od kapaciteta i resursa JP Komunalno d.o.o. Mostar. Prije deset dana uputili smo im dopis da dostave plan našem Odjelu i Službi na znanje – pojasnila je Ana Vidačak iz Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove.
I sami smo JP „Komunalnom“ poslali upit, ali ni mi odgovor nismo dobili. Podsjećamo, ideja o sadnji drvoreda na ovoj lokaciji stara je skoro deset godina, a projekat je izrađen još 2018. godine.
Grad bez hlada
– U Mostaru je vrlo kritično stanje jer je zelenilo propalo zbog godina neodržavanja, a ništa novo se ne radi. Boravak u gradu nakon 10 sati, bez drvoreda i aleja, doslovno je nemoguć. Kada postoji hladovina, može se kretati, ali na suncu pri temperaturama od 40–41 stepen, koje na otvorenom dostižu i 50, život je nepodnošljiv. Mostar je u takvoj klimatskoj regiji da bez urbanih zelenih površina nije moguće normalno funkcionisati i živjeti – izjavila je za N1 Elma Temim, profesorica na Agromediteranskom fakultetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru.
Vijesti o sječi stabala u Mostaru mnogo su češće od vijesti o sadnji novih, a najčešći razlog njihovog uklanjanja jesu građevinski radovi.
– Umjesto sadnje novih stabala, uklanjaju se i postojeća. Ulice se stalno rekonstruiraju, prave se kružni tokovi i pri tome se zelenilo uklanja, a ne vraća – dodala je Temim.
Rješenje za „mostarski beton“
Profesorica Temim ponudila je i prijedlog rješenja:
– Grad ima resor zadužen za zelenilo i mislim da kolege iz tog sektora nisu bili za uklanjanje stabala. Primjera radi, ako semafor treba biti vidljiv, dovoljno je podići grane i osloboditi pogled. Može se ukloniti dvije-tri grane, a da stablo ostane. Nema potrebe uklanjati cijelo drvo.
Ističe i da Mostaru treba povezivanje gradskih i prigradskih zelenih površina.
– Nema koristi od ozelenjavanja samo unutar gradske zone. Povezivanje gradskih zelenih površina sa prigradskim i izvangradskim područjima je obavezno. Mostar je geografski u položaju gdje vjetar donosi svježe mase zraka s okolnih brda i planina, a potrebno je omogućiti da taj zrak prolazi kroz gradsko tkivo. To znači povezati zelene površine unutar grada i stvoriti ugodnije mjesto za život – naglasila je Temim.
Mostaru nedostaje milion stabala
Na problem nedostatka drveća ranije je upozorio i magistar floristike i pejzažnog oblikovanja Bojan Spasojević:
– Mostaru nedostaje milion stabala, s obzirom na broj stanovnika i činjenicu da se nalazimo u osmoj klimatskoj zoni, gdje je potrebno između devet i jedanaest stabala po stanovniku.
Prema ranijim podacima, Mostar trenutno ima tek oko 6.800 stabala u drvoredima, a uključujući i dvorišta ukupna brojka iznosi oko 28.000 – što je daleko ispod potrebnih standarda.
Dakle, ako bi lokacija u Sjevernom logoru nakon 10 godina napokon dobila dugoočekivanih 228 novih stabala, broj stabala u Mostaru povećao bi se tek neznatno. S obzirom na to da niko ne zna koliko ih je do sada posječeno – a bilo ih je mnogo.
Da bi Mostar imao dovoljno hlada i zadovoljio osnovne potrebe, i nakon ove sadnje trebalo bi mu još čak 972 hiljade stabala. Tek tada bi Mostarci, po nesnosnom „čelopeku“, mogli spas potražiti u hladu.
Evropa i Mostar – dvije slike
Prema podacima Evropske agencije za okoliš, prosječno oko 30 posto urbanih područja u Evropi prekriveno je drvećem. Agencija je italijanski lučki grad Savonu stavila na vrh ljestvice sa skoro 84 posto površine pod krošnjama – o čemu se u Mostaru, čini se, još dugo može samo sanjati.
