Agencija za zaštitu konkurencije upozorava da takve prakse dugoročno štete malim proizvođačima, dovode do poremećaja na tržištu i smanjuju konkurenciju.
Hrvatski trgovački lanac Tommy kažnjen je visokom kaznom zbog uvođenja popusta za penzionere, što je omogućilo prodaju nekih proizvoda ispod nabavne cijene.
Prema pisanju hrvatskog portala Index, Agencija za zaštitu konkurencije kaznila je trgovački lanac Tommy sa 212.500 eura zbog teških kršenja Zakona o zabrani nepoštenih trgovinskih praksi. Razlog za postupak bila je prijava da je Tommy prodavao prehrambene proizvode krajnjim potrošačima po cijeni koja je bila niža od nabavne cijene po kojoj je te proizvode kupovao od dobavljača, uključujući porez na dodanu vrijednost.
Tommy je uveo popust za starije osobe. Osmislili su program pogodnosti koji je starijim osobama omogućio popust od 10 posto na cijeli račun. Zatim su kreirali promotivne maloprodajne cijene za određene prehrambene proizvode i pozvali krajnje potrošače da iskoriste unaprijed odobreni popust na proizvode na sniženju.
Prema Agenciji za zaštitu konkurencije, ovo predstavlja ozbiljno kršenje prethodno spomenutog zakona.
Trgovac: Željeli smo pomoći penzionerima
Uprava Tommyja objasnila je da su uveli popust za penzionere. Dario Mamić , direktor korporativnih komunikacija u kompaniji, naglasio je da su uvijek stajali uz svoje kupce i zajednicu.
“Penzioneri su ranjiva grupa i željeli smo im pomoći u kriznim vremenima. Popust koji smo uveli bio je naš doprinos i izraz solidarnosti. Finansiran je u potpunosti iz vlastitih sredstava, bez opterećenja dobavljača. Nažalost, umjesto razumijevanja, dobili smo visoku kaznu na osnovu formalnog tumačenja pravila, bez uzimanja u obzir stvarnih okolnosti i društvene svrhe ove inicijative”, sažeo je Index Mamićevu izjavu.
U Hrvatskoj se posljednjih godina vode žestoke debate o vrlo visokim cijenama hrane. Pa zašto je kažnjen trgovački lanac koji je značajno snizio cijene?
Agencija: To je štetna praksa
Agencija za zaštitu konkurencije tvrdi da prodaja proizvoda ispod cijene šteti dobavljačima – najčešće poljoprivrednicima i porodičnim farmama, ali i malim trgovcima, cijelom lancu hrane i u konačnici građanima, jer dugoročno smanjuje izbor i povećava cijene.
Agencija navodi da podržava uvođenje popusta u maloprodaji, što se smatra normalnom poslovnom praksom, ali je važno da se ne krši zakon, posebno u pogledu zabrane prodaje ispod cijene. To jest, trgovac kupuje proizvod od proizvođača po određenoj cijeni, a zatim ga prodaje potrošaču po nižoj cijeni – uz gubitak.
U praksi, ovo se dešava kada trgovac nudi dodatne popuste i pogodnosti, koje kombinuje sa već sniženom cijenom proizvoda. Na taj način snižavaju maloprodajnu cijenu ispod kupovne cijene. Trgovci to rade s ciljem privlačenja kupaca u svoje prodavnice.
Iako se na prvi pogled ovo može činiti dobrom stvari za potrošače, problemi nastaju kada tako niske cijene postanu trajni poslovni model. Agencija za zaštitu konkurencije objašnjava da veliki trgovac stoga može zahtijevati od proizvođača – na primjer manje farme – da snizi cijene kako bi pokrio gubitke od prodaje ispod nabavne cijene.
Proizvođači često nemaju izbora, jer ne žele izgubiti velike kupce. Da bi snizili cijene, moraju smanjiti troškove, pa koriste lošiju ambalažu, lošije sirovine ili otpuštaju radnike.
S druge strane, manje trgovine nemaju financijsku snagu i potencijal da pokriju takve gubitke, tako da ne mogu ponuditi takve popuste. Kao rezultat toga, gube kupce i moraju zatvoriti svoje trgovine.
Kada veliki trgovci istisnu manje konkurente s tržišta, više nema ograničenja za njih da podižu cijene, a tada i ukidaju popuste, upozorava agencija. Potrošači tada nemaju izbora, jer više nema konkurencije.
Agencija za zaštitu konkurencije stoga naglašava da takve prakse dugoročno uništavaju domaću proizvodnju hrane. “Na ovaj način svi gubimo, jer ostajemo bez domaćih prehrambenih proizvoda”, upozorili su.
