Hidroelektrana (HE) “Ulog”, čija izgradnja već godinama zabrinjava općinu Konjic i veliki broj ekoloških udruženja, već tokom probnog punjenja akumulacije pokazala je ozbiljne, zabrinjavajuće probleme.
Nakon što su predstavnici eko-udruženja, koji se godinama bore protiv ovog projekta, u oktobru prošle godine izdejstvovali ukidanje vodne dozvole ovoj hidroelektrani, resorno ministarstvo u RS-u ponovo je krajem marta ove godine izdalo vodnu dozvolu, a bez da je o tome kroz javnu raspravu i medije obavijestilo zainteresirane strane.
Kako je za Faktor kazala Sunčica Kovačević iz Fondacije Atelje za društvene promjene, HE “Ulog” ponovo je dobila vodnu dozvolu, ali o tome do jula ove godine Fondacija, kao zainteresirana strana i neko ko se žalio na ovaj projekat, nije dobila obavijest.
vodna dozvola
FOTO: Faktor
– Žalili smo se Inspekciji za upravni postupak RS-a i oni su zaključili da nije postupljeno u skladu sa zakonom tako da nam je vodna dozvola dostavljena, na koju pripremamo ponovo žalbu, jer nije ispoštovana procedura. Nisu obaviještena udruženja koja su učestvovala u raspravama, oglasili su se samo u dva dnevna lista i to s područja RS-a, tako da su ponovo prekršili proceduru – kazala je Kovačević.
Brana propusna
Problema je mnogo, od zagađenja rijeke do propusnosti brane.
Naime, kako je Faktoru rekao Amir Varišić iz Eko-udruženja “Zeleni Neretva”, uočeni su gubici vode kroz novonastale pukotine koje su se pojavile između tijela brane i okolnog tla.
Ovi propusti, kako ističe, izazivaju sumnju u stabilnost same konstrukcije, a potencijalne posljedice mogu biti katastrofalne.
Ugrožena su naselja nizvodno, a cijeli projekat sve više poprima obrise sigurnosne prijetnje, umjesto obećanog energetskog napretka.
Strah raste – voda curi tamo gdje ne bi smjela, a odgovori izostaju, kažu aktivisti.
Kovačević za Faktor ističe da postoji mogućnost, kako su im već kazali iz Federalnog ministarstva za okoliš i turizam, da se i Neretva uvrsti u zaštićeno područje kao Prenj.
Osman Ćatić, gradonačelnik Konjica, već ranije je kazao da je Gad Konjic kontinuirano, godinama pokušavao da ukaže na negativne posljedice izgradnje HE “Ulog”, u vrijeme priprema za njenu izgradnju kad se i imalo smisla reagovati, ali da su bili usamljeni.
Iz Konjica napominju da će i dalje biti u punom kapacitetu i na raspolaganju, te i dalje štititi interese grada Konjica, tako i FBiH.
Kako je sve počelo
Iako je izgradnja hidroelektrane Ulog na Gornjoj Neretvi obustavljena još 2013. zbog geološke nestabilnosti i pogibije radnika, projekat je iznenada oživljen krajem 2018. bez nove javne rasprave, dopunskih studija ili uključivanja institucija iz Federacije BiH.
Hidroelektrana Ulog miruje, a fotografije aktivista pokazuju da su na njenim zidovima vidljiva napuknuća i da zid propušta vodu.
Brana Ulog pukotina
Uprkos godinama otpora ekoloških udruženja i zabrinute javnosti i uprkos brojnim pravnim, ekološkim i sigurnosnim opasnostima koje prijete nizvodno, naročito gradu Konjicu, vlasti RS-a i investitor nastavljaju s planovima.
Gornji tok Neretve, jedan od rijetkih netaknutih riječnih sistema u jugoistočnoj Evropi, prostire se od izvora podno Lebršnika do Konjica u dužini od 84 kilometra. Upravo taj dio rijeke ostao je sačuvan od velikih hidroenergetskih zahvata, čuvajući svoje izuzetne hidrološke, geomorfološke i biološke vrijednosti.
Međutim, još od završetka rata, entitetska linija, koja presijeca gornji tok Neretve, otvorila je vrata za paralelne, a često i konfliktne energetske planove entitetskih vlasti. Dok su vlasti u Federaciji BiH nakon 2006. godine odustale od izgradnje nekoliko velikih hidroelektrana (HE Bjelimići i HE Glavatičevo), u RS-u su planovi za HE Ulog nastavili da se razvijaju.
Kontroverzna koncesija i sporna procedura
Dana 20. novembra 2009. godine, Vlada RS-a dodjeljuje koncesiju bez tendera firmi EFT-HE Ulog, ogranku multinacionalne EFT-Group, za izgradnju hidroelektrane po BOT sistemu (gradi, koristi, vrati), u trajanju od 30 godina. Projekat predviđa izgradnju brane visine 53 metra, akumulacije duge pet kilometara i derivacionog tunela od 2.700 metara, uz instaliranu snagu od 35 MW.
Ekološka dozvola izdana je 2011. godine, uprkos tome što nije održana obavezna javna rasprava u općini Konjic, iako je zakon jasno propisivao takvu obavezu s obzirom na moguće međuentitetske posljedice. Javna rasprava održana je isključivo u Kalinoviku (RS), dok su federalne institucije, uključujući Ministarstvo okoliša i turizma FBiH i Međuentitetsko tijelo za okoliš BiH, ostale pasivne i nisu reagovale na kršenje zakonske procedure.
Prošle godine je ispitivanjem površinske vode na dva lokaliteta u neposrednoj blizini HE “Ulog” utvrđeno prisustvo različitih metala, uključujući i teške metale poput kadmija i olova, čija koncentracija prelazi dozvoljene granične vrijednosti za ovu kategoriju vodotoka.
Geološki kolaps i prvi prekid radova
Radovi su otpočeli i prije formalnog ishodovanja svih dozvola, no već 2013. dolazi do velikih problema: nestabilna geološka podloga, na koju su stručnjaci upozoravali još ranije, dovodi do urušavanja terena, velikih odrona i smrtnih slučajeva na gradilištu. Projekat je obustavljen, a gradilište napušteno.
Većina objekata izgrađenih u tom periodu, uključujući pristupne puteve, vremenom je uništena. Radovi su potpuno prestali do kraja 2015. godine, a javnost je s pravom vjerovala da je projekat napušten.
Neočekivani povratak i tiha reaktivacija
Ipak, krajem 2018. godine Vlada RS-a potpisuje aneks ugovora kojim se koncesija produžava sa 30 na 50 godina, a rok za izgradnju produžava na devet godina. Sve se dešava bez uključivanja javnosti, bez dodatnih studija i uz ignorisanje geoloških i sigurnosnih problema koji su prethodno uzrokovali prekid radova.
He Ulog
FOTO: Zeleni Neretva
Uprkos formalnim promjenama lokacije brane i drugih objekata, resorno ministarstvo ne traži nove ekološke, građevinske ni vodne dozvole. Tokom 2021. godine investitor ponovno aktivira radove, angažuje kinesku kompaniju Sinohydro, te pokušava “omekšati teren” donacijama i stipendijama.
Ekološke, ekonomske i sigurnosne prijetnje
Rad HE Ulog planiran je u takozvanom “vršnom režimu” rada, što znači da će se nizvodni protok vode kretati od minimalnih 0,52 m³/s do čak 35 m³/s – što predstavlja ekstremne dnevne i sezonske oscilacije. Takvo ponašanje rijeke dovelo bi do: ekološkog kolapsa, ekonomske štete i sigurnosnih prijetnji.
Udruženje “Zeleni Neretva” iz Konjica, uz podršku Koalicije za rijeke BiH i međunarodnih organizacija poput Riverwatch, WWF i Patagonia, pokreće višegodišnju kampanju za obustavu projekta.
Najveći protest održan je 11. novembra 2023. u Konjicu, gdje se više od dvije hiljade građana okupilo na Trgu državnosti “Alija Izetbegović”, šaljući jasnu poruku protiv izgradnje HE Ulog. Organizovana je i mirna šetnja gradom, a skup je privukao pažnju i domaćih i stranih medija.
Pravna bitka još traje
Uprkos brojnim pravnim pokušajima, uključujući tužbe pred Okružnim sudom u Banjoj Luci i apelaciju kod Vrhovnog suda RS-a (koja je odbijena), udruženje nastavlja borbu. Trenutno je predmet na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
No, važan pravni uspjeh ostvaren je krajem 2023. godine, kada je tužba zbog nezakonito izdate vodne dozvole uvažena. Sud je poništio postupak i vratio ga na početak, prvi konkretni pravni korak u korist zaštitnika rijeke.
– Projekat HE Ulog, uprkos formalnim dozvolama i tehničkim planovima, ostaje duboko osporavan zbog pravnih nepravilnosti, ekoloških i sigurnosnih rizika te nepoštivanja javnosti i stručne zajednice. Gornji tok Neretve je mnogo više od hidrološkog potencijala – on je simbol očuvane prirode, identiteta i života koji zavisi od svake kapi ove divlje rijeke.
Borba za Neretvu, iako neravnopravna, još nije završena – kaže za Faktor Amir Variščić iz Eko pokreta “Zeleni Neretva”.
