Bez novca iz inozemstva koji šalje dijaspora ne bi mogli preživjeti ni građani, ni ekonomija Bosne i Hercegovine, smatraju sagovornici Nezavisnih novina, a na to ukazuju i podaci o sve većoj količini novca koji stiže u BiH.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u Bosni i Hercegovini iznosili su 1,246 milijardi KM, od čega se 931,39 miliona KM odnosi na novčane doznake iz inozemstva.
U poređenju s istim kvartalom prošle godine, ove godine u BiH je stiglo više novca kroz doznake iz inozemstva – čak 72,94 miliona KM više.
Kada je riječ o ostalim tekućim transferima, oni u prvom kvartalu ove godine iznose 315,04 miliona KM, od čega se na socijalna davanja odnosi 287,49 miliona KM.
U poređenju s prvim kvartalom prošle godine, kroz ostale tekuće transfere stiglo je manje novca, pa tako i kroz socijalna davanja.
„Centralna banka Bosne i Hercegovine ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još uvijek nema zvanične procjene po zemljama, ali se može reći da one uglavnom dolaze iz zemalja Zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija“, navode iz Centralne banke BiH za Nezavisne novine.
Da bez ovog novca mnogi građani BiH ne bi mogli preživjeti, kao ni sama ekonomija, smatra ekonomista Igor Gavran.
„Najveći generator ovih doznaka su vlasti u BiH na svim nivoima, jer zahvaljujući njima građani se iseljavaju, a doznake se povećavaju. Tako imamo situaciju da praktično oni koji su istjerani iz BiH sada održavaju u životu vlast koja ih je istjerala. Jer, ako bi ekonomija potpuno bankrotirala, onda ni vlast više ne bi imala izvore prihoda“, kaže Gavran za Nezavisne novine i dodaje da ni rast doznaka neće trajati vječno, jer će broj članova porodica kojima se novac šalje biti sve manji, a broj povratnika zanemariv, i to uglavnom u penzionerskim godinama.
Kako ističe, jedino dugoročno rješenje za bh. ekonomiju jeste stvaranje uslova za povratak što većeg broja građana iz dijaspore, koji bi uložili svoj novac u BiH i stvarali novu vrijednost.
Ekonomista Admir Čavalić ističe da dijaspora, kroz novac koji šalje, zadržava socijalni mir i održava životni standard građana u BiH.
„Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje značajno ovise o dijaspori. To vidimo po nivou doznaka. Važno je naglasiti da, pored stare dijaspore, imamo i novoformiranu dijasporu, koja se formira iz godine u godinu, uslijed odlaska mlade radne snage na tržište Zapada, prije svega u Njemačku“, kaže Čavalić za Nezavisne novine.
Prema njegovim riječima, upravo ti mladi koji odlaze u inostranstvo vjerovatno svakog mjeseca šalju novac.
„Ako posmatramo visinu dohotka – od minimalne plate, a posebno minimalnih penzija, te izuzetno velikog broja penzionera na minimalnim primanjima – teško je objasniti kako održavaju tekuću egzistenciju, odnosno kako osiguravaju dovoljno sredstava za hranu, lijekove, komunalije i sve ono što je poskupjelo u proteklim mjesecima.
Realno objašnjenje je da se ti troškovi pokrivaju doznakama iz inozemstva, odnosno neformalnim sistemima solidarnosti od strane pripadnika naše dijaspore“, objašnjava on i dodaje da, pored formalnih transfera koji su evidentirani kroz račune Centralne banke BiH, vjerovatno postoji i približno isti iznos neformalnih transfera.
