Srebrenica kao ogledalo civilizacije: Hoće li nas prošlost izliječiti ili slomiti?
Međunarodna naučna konferencija pod nazivom „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“ biće održana od 1. do 3. jula u Sarajevu i Srebrenici.
Međunarodna naučna konferencija pod nazivom „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“ biće održana od 1. do 3. jula u Sarajevu i Srebrenici.
Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i predsjednik Organizacionog odbora konferencije, bio je gost emisije „Novi dan“, gdje je govorio o važnosti suočavanja s prošlošću i izazovima negiranja genocida.
Strateški pristup
“Posebno je važno jer živimo u digitalnom ekosistemu gdje svako ima pristup formiranju javnog mnijenja. Negiranje genocida usmjereno je na one koji imaju kratak fokus prilikom čitanja. U informacijskoj buci svaka informacija je izložena izvrtanju činjenica. Ne radi se o teorijama zavjere, već o strateškom pristupu kojem je cilj izvrnuti ustanovljenu istinu”, istakao je Turčalo.
On je naglasio kako se suočavamo s izjavama poput onih Milorada Dodika, koji tvrdi da se „sahranjuju prazni tabuti“, što je, prema njegovim riječima, moralno ništavilo. Također je ukazao na relativizaciju genocida od strane predsjednika Hrvatske, navodeći kako društvo koje ne može da se suoči s prošlošću teško može ozdraviti.
“Pomirenje ne može biti jednosmjerno. Priča o genocidu je priča o zaštiti vrijednosti koje drže civilizaciju na okupu. Čak i nakon genocida u Srebrenici, svjedočili smo zločinima koji se mogu tretirati kao genocid”, dodao je.
Ključni stub
Turčalo je objasnio kako negiranje genocida često vodi ka pokušaju onih koji negiraju da sebe predstave kao žrtve, pri čemu nastoje kolektivizirati odgovornost, iako je ona uvijek individualna.
“Imate i grupu koja ne reagira, a i ona snosi dio odgovornosti. Ne može se negirati ono što je počinjeno”, naglasio je.
Govoreći o značaju obrazovanja, istakao je kako rezolucija sama po sebi nije dovoljna, već učinak zavisi od spremnosti društva da na tome radi.
“Edukativni sadržaji moraju biti prilagođeni novoj publici koja na drugačiji način razumije i pristupa informacijama. To je ključni stub za ozdravljenje društva i omogućavanje njegovog napretka. Bez suočavanja s prošlošću, teško možemo izaći iz te sfere”, rekao je Turčalo.
Posebno je naglasio važnost pitanja genocida u obrazovnom sistemu:
“Kada mladi dođu do tačke da počnu pitati gdje su njihovi bližnji bili i šta su radili u tom periodu, i postanu svjesni tih okolnosti, to će biti prekretnica. Vrlo je važno da se u obrazovnom sistemu pitanje genocida počne ozbiljno tretirati”, zaključio je.
Turčalo je istakao da Srebrenica nije pitanje samo Bosne i Hercegovine, već cijele Evrope i globalnog poretka.
“Na ovaj način pokušavamo zaštititi civilizacijske vrijednosti, jer je negiranje genocida anticivilizacijski čin”, poručio je.
