Mistični biser Hercegovine u kojem su nekada živjele vile
U pećini živi bogati pećinski svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, a jedna od najpoznatijih je i čovječija ribica koja živi u Donjoj Vjetrenici
Toplotni val zahvatio je veći dio Evrope, a izuzetak nisu ni naši krajevi. Ali, gdje pronaći spas od visokih temperatura?
Ako se odlučite za more, rijeke ili jezera u našoj zemlji, ipak morate biti svjesni da trenutno osvježenje u vodi neće vam dati potreban odmor od vrućine.
Ipak, Bosna i Hercegovina obiluje brojnim posebnostima, a jedna od njih je i pećina Vjetrenica unutar koje je temperatura uvijek 11 stepeni, prenosi Klix.ba.
Vjetrenica predstavlja najveći sistem pećina u BiH. Smještena je na području južno-dinarskog krša, s ulazom na samom rubu Popovog polja, 300m istočno od sela Zavale na 260m nadmorske visine. Od Mostara je udaljena 80 kilometara, a od Sarajeva oko 200 km.
U svijetu se nalazi na prvom mjestu po bio-raznolikosti i njena dužina iznosi preko sedam kilometara. Prosječna temperatura unutar pećine je 11 stepeni.
U pećini živi bogati pećinski svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, a jedna od najpoznatijih je i čovječija ribica koja živi u Donjoj Vjetrenici.
Pojava snažnog „vjetra“ na ulazu fascinantno je obilježje Vjetrenice i po njemu je i dobila ime. Ipak, ne radi se o vjetru nego o fizikalnoj pojavi strujanja zraka, kojom se nastoje izjednačiti stalna unutrašnja i promjenjiva vanjska temperatura zraka.
Na topografskoj površini iznad Vjetrenice nalaze se duboke pukotine kroz koje ljeti ulazi topli zrak, hladi se i izlazi na glavni ulaz pećine. Stalna temperatura u pećini je 11 stepeni Celzijusa, a snaga vjetra u ljetnim danima iznosi 15 metara u sekundi.
Pećina je veoma prostrana i hidrografski bogata brojnim jezerima, vodopadima, potocima i manjim podzemnim tokovima koji teku u raznim smjerovima.
Na samom ulazu, na desnoj strani nalaze se dva srednjovjekovna reljefa, lov na jelena i viteški turnir, a starost pojedinih pećinskih crteža procjenjuje se na 10.000 godina. Najznačajnija arheološka otkrića su kosti pećinskog medvjeda i leoparda.
Najsistematičnija naučna istraživanja je vodio češki znanstvenik Karel Absolon u razdoblju od 1912. do 1914. godine, kada otkriva gotovo sve danas poznate pećinske kanale. Po ovom naučniku je nazvan i jedan kanal (Abloslonov) koji je karakterističan po čestoj pojavi magle.
Magična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, podzemne vode i vodopadi, vjetar koji stalno struji čine ovu pećinu jedinstvenom u svijetu. Mističnost ovog mjesta čine i razna narodna predanja, a po kojima su njoj su živjele vile čiji se glasovi i danas mogu čuti.
