32 godine ponosa: Godišnjica formiranja VI korpusa ARBiH u Konjicu
Konjic, 9. juna 2025. – Danas se navršavaju 32 godine od formiranja Šestog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, vojne formacije koja je odigrala ključnu ulogu u odbrani suvereniteta Bosne i Hercegovine. Sjedište korpusa bilo je u Konjicu, a na njegovom čelu nalazio se brigadir Salko Gušić.
Uloga i značaj Šestog korpusa
Šesti korpus formiran je 9. juna 1993. godine, u periodu intenzivnih borbenih dejstava. Njegova zona odgovornosti bila je izuzetno velika i strateški važna, protežući se od Volujih jama na obroncima Treskavice na sjeveroistoku, preko kanjona rijeke Ljute, bjelimićko-župskog platoa do sela Šćipe u općini Prozor. Ovaj korpus je uspješno povezivao zone 1. i 4. korpusa Armije RBiH.
Odluka o formiranju Šestog korpusa bila je direktan odgovor na simultane ofanzive Vojske Republike Srpske (VRS), Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Hrvatske vojske (HV) u proljeće 1993. godine, čiji je cilj bio konačni slom Armije RBiH.
Težište srpske vojske bilo je usmjereno na stavljanje Sarajeva u dvostruki opsadni prsten, odnosno spajanje Foče i Kalinovika, preko Trnova i Igmana, sa snagama u Hadžićima.
Plan HVO bio je da se zaokruži teritorija Hrvatske zajednice Herceg-Bosne dolinom rijeke Neretve sve do Ivan-sedla.
U tim izazovnim trenucima, formiranje korpusa pokazalo se ključnim za objedinjavanje borbenih dejstava jedinica od Igmana do Drežnice, čime su spriječeni neprijateljski planovi i ostvareni značajni uspjesi, posebno u uspješnom suprotstavljanju snagama HVO-a od Drežnice do Ivan-sedla.
Ne samo da su spriječeni naumi HVO da ovlada zacrtanim prostorom, nego su u žestokom okršaju sa snagama ARBiH doživjeli težak poraz. Pod kontrolu ARBiH stavljena je gotovo u cjelosti teritorija općine Konjic i Jablanica.
Unatoč složenim okolnostima u kojima je formiran, uključujući prebacivanje jedinica iz sastava 1., 3. i 4. korpusa, Komanda i jedinice 6. korpusa uspješno su spriječile spajanje snaga VRS-a iz Hadžića i Kalinovika na Igmanu te su dale značajan doprinos u borbama na Treskavici.
Tokom 1993. i početkom 1994. godine, u sadejstvu sa 1. korpusom, potisnuli su snage VRS-a sa Bjelašnice te dijelova planine Treskavice i Igmana.
Istovremeno, prije Vašingtonskog sporazuma, uspješno su razbili snage HVO-a na području općine Konjic. Samo dio snaga HVO uspio je ostati u selima Turija, Zabrđe i Zasivlje, zahvaljujući pomoći VRS-a. Razbijene su i snage HVO-a na prostoru općine Jablanica, očuvana je dolina rijeke Neretve, a snage HVO-a potisnute su prema Prozoru.
Sastav Šestog korpusa
Šesti korpus sastojao se od sljedećih jedinica:
- Komanda korpusa
- 6. Bataljon vojne policije
- 609. samostalni inžinjerijski bataljon
- 6. mješoviti artiljerijski divizion ‘’Igman’’
- 6. logistička baza
- 43. brdska brigada
- 44. brdska brigada
- 45. brdska brigada
- 649. lahka brigada
- 601. oslobodilačka lahka brigada
- Samostalni bataljon ‘’Prozor’’
- Samostalni bataljon ‘’Bjelašnica’’
Postignuća i rasformiranje
Najveći uspjeh 6. korpusa ARBiH u kratkom periodu postojanja bio je oslobođenje planine Bokševice, doline Neretvice, skoro cijele općine Konjic i Jablanica, te zaustavljanje četničke ofanzive „Lukavac 93“ na padinama Treskavice.
Korpus je brojao oko 8.463 borca, od kojih je 415 poginulo, a 622 su ranjena, svjedočeći o teškim borbama i velikim žrtvama koje su podnijeli.
Potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma i okončanjem sukoba s HVO-om, 18. marta 1994. godine, Šesti korpus je zvanično rasformiran, iako je odluka o tome donesena još 26. februara 1994. godine. Većina njegovih jedinica vraćena je u sastav 4. korpusa sa sjedištem u Mostaru.
Danas se s ponosom sjećamo svih pripadnika Šestog korpusa Armije RBiH i njihove neizmjerne žrtve u odbrani Bosne i Hercegovine. Njihov doprinos ostaje trajno upisan u historiju borbe za slobodu.
JOB Konjic / NoviKonjic.ba
