Nakon što je nacrt Zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u Federaciji Bosne i Hercegovine prije tačno tri godine usvojen na Predstavničkom domu, Nacrt ovog zakona kao dobra osnova početkom godine usvojen je i u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Sada predstoji usvajanje u oba doma prijedloga navedenog zakona da bi on mogao stupiti na snagu. Inače, predlagači zakona su Suad Kaknjo (SDA) i Adisa Kokić – Hinović (SDA) te delegatkinja Silva Banović (NiP).
Zakon o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima predstavlja pozitivan primjer koji je ujedinio mišljenja i pozicije i opozicije, s obzirom na to da predlagači dolaze iz različitih političkih stranaka, ali i uprkos toj činjenici nastoje da riješe ovo pitanje i u Federaciji BiH.
“Do sada nismo imali ovakve pokušaje u Federaciji, s tim da je bilo nekoliko pokušaja na nivou Bosne i Hercegovine. Međutim bezuspješno jer znamo sve ono što se dešava vezano za Zakon o sportu na nivou države i evo, po prvi put, u u FBiH nastojimo da usvojimo Zakon o doživotnim mjesečnim naknadama, odnosno tzv. sportskim penzijama za najzaslužnije sportiste u FBiH”, kaže Kokić-Hinović.
Iako ovakav Zakon postoji u entitetu Republika Srpska, a nešto slično postoji i u zemljama regiona, u Federaciji Bosne i Hercegovine do sada nije bilo naznaka da zakon može ugledati svjetlo dana. Međutim, nacrt zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u Federaciji Bosne i Hercegovine pruža priliku da prava naših najzaslužnijih sportista budu izjednačena s pravima njihovih kolega u regionu.
“Mi sada pokušavamo da ispravimo nepravdu prema našim vrhunskim sportistima, ali isto tako da damo poticaj mladim i talentovanim sportskim nadama da jednostavno nakon određenog perioda, odnosno završetka sportske karijere oni neće ostati prepušteni sami sebi, nego će sistem preuzeti brigu o njima, u ovom slučaju država Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine”, ističe Kokić-Hinović.
Zakonom je predviđena kategorizacija uslova koje sportisti trebaju ispunjavati kako bi ostvarili pravo na doživotnu mjesečnu naknadu zaslužnim sportistima, a naknada se može primiti samo na osnovu ostvarenih sportskih rezultata i to:
- ili 3. mjesto na Olimpijskim igrama
- 2 ili 3. mjesto na Svjetskom prvenstvu
- 1. 2. ili 3. mjesto na Evropskom prvenstvu
- 1. 2. ili 3. mjesto na Paraolimpijskim igrama
Osim pomenutih pravo na tzv. sportsku penziju imaju i sportisti koji su zapažene sportske rezultate ostvarili kao reprezentativci bivše Jugoslavije, uz uslov da su državljani Bosne i Hercegovine sa stalnim prebivalištem na teritoriji FBiH i ukoliko po osnovu sportskih rezultata ne primaju bilo kakve naknade u zemljama bivše Jugoslavije ili od strane bilo kojeg nivoa administrativnog organiziranja u BiH.
Prema procjenama, za isplatu doživotnih mjesečnih naknada zaslužnim sportistima u FBiH na godišnjem nivou potrebno je između 2 i 4 miliona KM što, prema riječima predlagača, predstavlja minorna sredstva u odnosu na benefite usvajanja ovog zakona.
“Mi procjenjujemo da trenutno na teritoriji FBiH živi negdje između 30 i 50 sportista koji ispunjavaju uslove predviđene ovim zakonom i ja se nadam da ćemo prikupiti mnoštvo korisnih prijedloga, sugestija kako bi pripremili najbolji prijedlog zakona koji će, nadamo se, do kraja mandata ugledati svjetlo dana u oba doma Parlamenta FBiH”, navodi Kokić-Hinović.
Jasno je da ovaj zakon ne treba biti političke prirode, te da ne bi smjelo biti dovođeno u pitanje bilo kakvim populističkim odlukama pojedinaca. U prilog tome govore i podaci da je Nacrt Zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u Federaciji Bosne i Hercegovine 2022. godine u Predstavničkom domu dobio jednoglasnu podršku, a ništa drugačije nije bilo ni u Domu naroda kada je u januaru 2025. ovaj nacrt zakona prihvaćen. Međutim, važno je šta misle i oni kojih se ovaj zakon ponajviše i tiče.
“Ovo je zaista bila jedna pozitivna priča na koju smo imali pozitivan feedback. Imali smo naravno prijedloga i sugestija iz Paraolimpijskog komiteta koji su bili vezani za koeficijenta. Oni su nezadovoljni određenim koeficijentima i mi smo nekog stajališta da ćemo u najvećoj mjeri njihove primjedbe i uvažiti, tj. da ćemo se prilikom izrade Zakona voditi njihovim sugestijama te da ćemo njihove koeficijente izjednačiti s osvajačima medalja na Olimpijskim igrama. Što se tiče ostalih, imamo zaista pozitivne komentare od strane naših vrhunskih sportista kao što su Amel Mekić, Amel Tuka, Larisa Cerić i mnogi drugi”, ističe Kokić – Hinović.
Kada je riječ o iznosu, nacrt zakona predviđa da se iznos doživotne mjesečne naknade izračunava tako što se predviđeni koeficijent množi s iznosom prosječne plate na teritoriji FBiH, a usklađuje se s početkom svake godine s iznosom prosječne plate za prethodnu godinu. Koeficijenti predviđeni zakonom su fiksni i kreću se između jednog i 2,2 boda. Što bi u praksi značilo ako bi se oni množili s prosječnom platom iz februara 2025. sportisti za osvojeno prvo mjesto na Olimpijskim igrama ostvarili pravo na mjesečna primanja od 3.355 KM, za osvojeno drugo mjesto 2.897.5 KM, te za treće mjesto na Olimpijskim igrama 2.592.5 KM.
Kada je riječ o svjetskim prvenstvima vrhunski sportisti bi za osvojeno prvo mjesto ostvarili pravo na mjesečna primanja od 2.897.5 KM, za osvojeno drugo mjesto 2.592,5 KM, dok bi osvajači trećeg mjesta ostvarivali pravo na mjesečna primanja od 2.287,5 KM. Osvajači evropskih medalja bi u odnosu na to da li su osvojili prvo, drugo ili treće mjesto imali pravo na mjesečna primanja od 2.592,5 KM, 2.287,5 KM, odnosno 1.830 KM. Osvajači medalja na Paraolimpijskim igrama bi za osvojeno prvo mjesto prema predviđenom obračunu ostvarivali pravo na sportsku penziju u iznosu od 2.287,5 KM, za drugo mjesto 1.830 KM, dok bi za osvojeno treće mjesto imali prvo na 1.525 KM. Uz napomenu da se navedeni iznosi mijenjaju u odnosu na iznos prosječne plate.
“Za ovu namjeru bit će formiran namjenski fond, a osim toga ispred ministarstva će biti formirana komisija koja će sadržavati članove iz ministarstva ali i Olimpijskog komiteta i pet sportskih saveza. Mislili smo apsolutno na sve kako bismo obuhvatili sve potrebno i kako bismo osigurali najbolje rješenje”, izjavila je Kokić-Hinović.
Nakon javne rasprave koja je održana 30. aprila okupljen je radni tim koji se sastoji od predlagača iz oba Doma, komisija za obrazovanje, kulturu i sport Predstavničkog doma, kao i odbora za kulturu, sport i mlade Doma naroda Parlamenta FBiH koji su prikupili sugestije, primjedbe i pitanja nakon čega su pristupili kreiranju prijedloga zakona.
“U međuvremenu pokušavamo da obavimo završne konsultacije s Vladom FBiH i Ministarstvom civilnih poslova BiH kako bi apsolutno sve objedinili, uzeli u obzir svu argumentaciju, te dobili opširnu analizu i obrazloženje uz prijedlog Zakona koji ćemo uputiti, pa evo sigurno u nekih mjesec – dva u parlamentarnu proceduru”, zaključila je Kokić-Hinović.
