Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara – Dan Arefata, je danas.
Arefat je visoravan udaljena od Mekke dvadesetak kilometara, a boravak na Arefatu je obaveza svakog hadžije, sastavni dio obreda hadža, te se sve hadžije dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu.
Kao i prethodnih godina, i vjernici iz Bosne i Hercegovine, otputovali su u Mekku, te će zajedno s ostalim hadžijama boraviti na Arefatu.
O Danu Arefata za Stav je govorio mr. Admir ef. Blitović, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva banjalučkog, s kojim smo razgovarali upravo dok boravi u Mekki.
Blitović je podsjetio da su ljudi oduvijek imali potrebu da računaju vrijeme i bilježe značajne događaje koji su se desili u njihovim životima ili društvu u kojem su živjeli, radili i djelovali.
Tako su predislamski Arapi, objasnio je on, računali vrijeme po Godini slona, tj. događaju kada je kralj Ebreha htio srušiti Ka'bu sa svojom silnom vojskom, ali ga je u njegovom naumu spriječilo jato ptica, kako je to zabilježeno u Časnom Kur’anu u suri Fil.
– Računanje vremena po tom događaju potrajalo je sve do 638. godine kada je Omer el-Hattab, drugi halifa, uveo računanje vremena po Hidžri, odnosno po preseljenju Muhammeda, a.s., sa svojim ashabama iz Mekke u Medinu. Od tada se muslimanski kalendar naziva hidžretski kalendar, koji je lunarni, jer se računa po kretanju mjeseca – objasnio je Blitović.
Admir ef. Blitović u Mekki
Blagoslovljeni sveti mjeseci
Hidžretski kalendar ima dvanaest mjeseci i prema 36. ajetu sure et-Tevbe četiri mjeseca su sveta, a Muhammed, a.s., je kroz hadis precizirao da su to mjeseci: muharrem, redžeb, zu-l-ka'de i zu-l-hidždže.
– Zanimljivost je da muslimanski kalendar ili godina započinje sa muharremom, u sredini je redžeb, dok se na kraju godine nalaze zu-l-ka'de, u kojem se vrše pripreme za hadždž, i zu-l-hidždže, mjesec u kojem se obavlja peta islamska dužnost.
Zato možemo kazati da je život muslimana omeđen sa blagoslovljenim svetim mjesecima, dok redžeb u sredini godine zajedno sa ša'banom i odabranim noćima, koje se nalaze u njima, najavljuje najodabraniji mjesec u godini, a to je mjesec ramazan. Tako je čovjek stalno u blagoslovljenim svetim i odabranim mjesecima, danima i noćima ili se duhovno priprema za njihov dolazak – naveo je Blitović.
Zu-l-hidždže, mjesec krunskog ibadeta
Kako je kazao naš sagovornik, “u Časnu Mekku, u njenu kotlinu, prethodnih dana su se slili ljudi iz raznih dijelova svijeta, različitih rasa, etničke pripadnosti, materijalnog bogatstva, ali svi sa jednim ciljem, a to je zijaret Ka'bi i obavljanje hadždža, odnosno stavljanje najsjajnijeg dijamanta u krunu svojih ibadeta”.
– Samo prisustvo ljudi različitih jezika, boje kože, oblika i crta potvrđuje kur'ansku maksimu da nas Bog stvara različitim s ciljem upoznavanja i međusobnog pomaganja. I mi Bošnjaci putem Ureda za hadž i umru, zahvaljujući besprijekornoj organizaciji, imamo priliku svake godine upotpuniti nisku svojih ibadeta, pet islamskih šarta, stubova vjere, koji su manifestacija naše unutrašnje vjere, imana – istaknuo je on.
U Mekki se prethodnih dana u očima i na licima ljudi mogla vidjeti velika radost zbog boravka u Svetom gradu, u blizini Ka'be, mogućnosti obavljanja zajedničkih namaza i učenja Kur'ana u Harem-i-šerifu, podijelio je s nama Blitović.
– U narodu postoji izreka da ko jednom zijareti Ka'bu, svake godine ga srce vuče da je ponovo vidi, te se tako upotpunjuje Ibrahimova, a.s., dova: “Gospodaru naš, ja sam neke potomke svoje naselio u kotlini u kojoj se ništa ne sije, kod Tvoje časne Kabe, da bi, Gospodaru naš, namaz obavljali; zato učini da srca nekih ljudi čeznu za njima i opskrbi ih raznim plodovima da bi zahvalni bili” (Sura Ibrahim, 37. ajet) – izjavio je on.
Arefat, vrijeme čovjekove samospoznaje
Mjesec zu-l-hidždže je period obavljanja hadždža i u njemu je posebno odabrano prvih deset dana, a među njima je najodabraniji deveti dan, tj. dan Arefata.
– Riječ “arefat” u korijenu svoje riječi sadrži harfove ajn, ra i fa, a koji se također nalaze i u riječima spoznati, poznati. Zato je dan Arefata vrijeme čovjekove samospoznaje, jer dok boravi na brdu, na kojem su se Adem, a.s., i Hava susreli i gdje je Muhammed, a.s., održao “Oproštajni govor”, sa rukama otvorenim ka nebesima, on pred Uzvišenim Gospodarom izlaže svoje grijehe i pojedinačno za svaki od njih čini tevbu Onome Koji je od milostivijih Najmilostiviji. Zato Arefat predstavlja i traženje oprosta prije polaganja računa pred Uzvišenim Gospodarom – akcentirao je Blitović.
Pored toga, čineći dovu za sebe, on ne zaboravlja ni svoje najbliže, žive i umrle, kao i rodbinu, prijatelje i komšije vjerujući da će se Božija milost i bereket spustiti na njegove najmilije i u Bosni i Hercegovini, koji su ga ispratili sa suzama u očima i dovama da mu hadž bude mebrur, poručio je naš sagovornik.
Dan jedinstva ljudskog roda
Boraveći u Mekki ovih nekoliko dana, mogla se osjetiti i velika toplina u komunikaciji i odnosima među ljudima, bez obzira na jezične barijere i što su ljudi s različitih kontinenata došli, napomenuo nam je on.
– Svi su bili jedni drugima na raspolaganju sa osmijesima na licima i ako se pojavio neki problem, nije se gledalo ko si, šta si i odakle si, nego se djelovalo u momentu i nastojao se riješiti izazov koji se pojavio.
Doista je povratak ljudi u njihov duhovni zavičaj pobudio jači puls fitre, prirodne vjere s kojom se svaki čovjek rađa i po kojoj smo svi isti i jednaki, a koja svoju kulminaciju, najjaču snagu pokazuje u Danu Arefata.
Kroz sliku ljudi zaogrnutih ihramskom čistoćom i bjelinom nazire se jedinstvo i jednakost ljudskog roda kao i potvrda hadisa da Allah ne gleda u naše izglede niti u naše imetke, nego da On gleda u naša srca i djela – akcentirao je on, uz poruku da “koristimo blagoslovljeno vrijeme da očistimo naša srca i duše od gafleta i grijeha i takmičimo se i činjenju dobrih djela i pomaganju drugih”.
Lijepo je da oni koji nisu na hadžu poste ovaj dan.
Podsjećamo, prema Takvimu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, prvi dan Kurban-bajrama je u petak, 6. juna.
