Kada se u Njemačkoj govori o Bosni i Hercegovini, uglavnom se govori o politici, i to ne u najboljem svjetlu. O razvoju privrede, što je i jedan od preduvjeta za ostvarenje glavnog političkog cilja zemlje, a to je punopravno članstvo u Evropskoj uniji, se govori malo.
To se moglo čuti i na Poslovnoj skupštini dijaspore koja je u organizaciji Bosna International Foruma (BIF) proteklog vikenda održana u Berlinu. Nakon što je krajem prošle godine BIF svoje djelovanje predstavio u Münchenu, sada je na red došao i Berlin, piše DW.
Ovdje doduše, prema posljednjim statistikama, živi tek 13.000 građana s državljanstvom Bosne i Hercegovine, što se ne čini mnogo ako se u obzir uzme da u Njemačkoj živi 240.000 građana s bh. pasošem.
Međutim, Berlin posebno posljednjih godina postao važno odredište za privrednike iz cijelog svijeta, posebno u IT sektoru. Osim toga ovdje sjede mnogi koji donose odluke, kako u političkom tako i u privrednom svijetu.
I upravo stoga je BIF, kao platforma koja okuplja članove bh. dijaspore širom svijeta, u prostorijama Ambasade BiH u berlinskoj četvrti Pankow, predstavila svoje djelovanje i buduće projekte a sve s ciljem boljeg povezivanja dijaspore i institucija u domovini.
– Ono što mi možemo ponuditi je upravo saradnja kroz institucije, od Vanjskotrgovinske komore do Agencije za strane investicije koje na neki način jamče ulagačima realizaciju njihovih projekata – rekao je u razgovoru za DW Hasib Hadžić, predsjednik BIF-a.
On je tokom Poslovne skupštine dijaspore predstavio i nekoliko projekata koje BIF priprema u bliskoj budućnost. Najvažniji od njih je svakako prvi Registar pravnih i fizičkih osoba bosanskohercegovačkog porijekla koji žive u inostranstvu.
– Mi zapravo, kada govorimo o dijaspori, ne znamo konkretno o kome govorimo. Ovaj registar će nam pomoći da ta dijaspora nekako dobije i svoje lice – rekao je Hadžić tokom predstavljanja.
Cilj je umrežavanje poslovnih subjekata iz raznih poslovnih segmenta dijaspore od građevinskog, preko IT pa do zdravstvenog sektora. Ali klasičnih uslužnih djelatnosti poput ugostitelja, advokata ili frizera.
BIF garantuje da će podaci u registru, u koji se zainteresirani mogu prijaviti online, biti zaštićeni prema najvišim standardima zaštite ličnih podataka kako bi se spriječila njihova zloupotreba. U budućnosti su planirani i daljnji mehanizmi ovog registra, poput unosa podataka u aplikacije koje će olakšavati pristup željenim uslugama u inostranstvu.
– Uzmite primjer: nađete se negdje u Berlinu i zaboli vas zub i vi biste htjeli pronaći što prije zubara koji govori vaš jezik. Aplikacija će vam pokazati najbrži put – objasnio je Hadžić.
Jedan od najpoželjnijih oblika ulaganja je i outsourcing čitavih poslovnih procesa iz inostranstva u BiH. To je posebno, kako je tokom skupa rekao Eldin Omerović iz Predstavništva njemačke privrede u BiH (AHK), pogodno za IT sektor. Jer BiH, i to je nešto što se moglo čuti u više navrata tokom skupa, raspolaže stručnjacima koji su kvalitetom na istom nivou s onima na Zapadu, ali su im plaće osjetno niže.
No politička nesigurnost, kako je u razgovoru za DW rekao Senadin Bajrić, član Poslovne unija dijaspore, je ono što ulagače, pa čak i one koji su porijeklom iz BiH i znaju procijeniti stanje “na terenu”, velika prepreka.
– Mislim da bi privreda trebala biti ta koja će srušiti prepreke koje svojim potezima ponekad donosi politika – kaže Bajrić.
No što kažu sami političari? Armin Kardašević, ministar privrede Unsko-sanskog kantona je i sam učestvovao na Poslovnoj skupštini dijaspore u Berlinu, je za DW rekao kako se povratnici-investitori još suočavaju s problemima, prije svega administrativnima ali se politika, kako kaže, trudi kako ne bi izgubila niti jednog povratnika zbog ovih problema.
Pritom potencijala za ulaganja povratnika ima mnogo. Kardašević dodaje kako je za povratnike najatraktivnije ulaganje u metaloprerađivački ali i sektor obrade drva.
– Mi tu imamo ogromnu prednost, a to su prirodni resursi. I jedna druga grana privrede se oslanja na prirodne resurse Bosne i Hercegovine a to je turizam.
