Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u ekskluzivnom razgovoru otkriva da Federacija BiH istražuje mogućnosti zaštite domaćih proizvođača koje bi mogle uključivati i recipročne mjere protiv Srbije zbog problema u vezi s izvozom mlijeka.
Također otkriva da postoji mogućnost gradnje fabrike namjenske industrije u Hercegovini, pored novih postrojenja u Cazinu i Tuzli koja se već najavljena. Također, navodi da će Federacija BiH u skorijem periodu početi proizvodnju dva potpuno nova proizvoda koji se do sada nisu proizvodili u našim fabrikama.
Nikšić također prvi put govori o tome da Vlada planira povećati vlasnički udio u kompanijama namjenske industrije, te otkriva kakvi su odnosi sa američkim investitorima koji imaju udjele u Pretisu i Binasu, o čemu je u posljednje vrijeme bilo mnogo špekulacija.
Još jedna ekskluzivna informacija iz namjenske industrije je da postoje konkretni prijedlozi da Unis Ginex bude suosnivač i suvlasnik fabrika koje bi se osnovale u drugim zemljama.
Nikšić također govori o kupovini Telemacha – što se u javnosti naziva akvizicijom decenije – ali i o drugim važnim i aktuelnim temama.
Proizvođači mlijeka u Federaciji suočavaju se posljednjih sedmica sa neformalnom zabranom izvoza svojih proizvoda u Srbiju, koja se ogleda u raznim barijerama na granici i pričinjava im veliku štetu. Da li Federacija može poduzeti nešto u vezi s ovim problemom?
– Iako ne postoji formalna zabrana izvoza mlijeka iz Federacije BiH u Srbiju, evidentno je da se naši proizvođači suočavaju s nizom administrativnih prepreka na graničnim prijelazima, koje u praksi onemogućavaju nesmetan protok robe. Takva situacija, iako pravno teško dokaziva kao kršenje CEFTA sporazuma, ima sve efekte netarifne barijere i uzrokuje značajnu štetu domaćim kompanijama.
Nažalost zbog poznate situacije u Vijeću ministara možda je preambiciozno očekivati da nadležna državna ministarstva reagiraju, ali će Vlada Federacije tražiti njihovu i reakciju CEFTA mehanizma, jer je jasno da se ovdje krše duh i smisao regionalnih trgovinskih sporazuma.
Vlada Federacije će istražiti sve mogućnosti zaštite naših proizvođača koja podrazumijevaju i uvođenje reciprocitetnih mjera, jer ne želimo sjediti skrštenih ruku dok naši proizvođači prave gubitke i dok se lanci otkupa i proizvodnje urušavaju.
BH Telecom čeka odobrenje Konkurencijskog vijeća za kupovinu Telemacha u BiH i Crnoj Gori. Prema Vašem mišljenju, zbog čega je ova akvizicija važna za Federaciju BiH, s obzirom da je riječ o jednom odstrateških sektora za svaku državu?
– BH Telecom, kao jedna od najuspješnijih kompanija u većinskom vlasništvu Federacije BiH, igra važnu ulogu u razvoju digitalne infrastrukture i očuvanju resursa države. Potencijalna akvizicija Telemacha u BiH i Crnoj Gori predstavlja logičan iskorak u jačanju tržišne pozicije kompanije, diversifikaciji usluga i širenju regionalnog prisustva.
Zahtjev za akviziciju trenutno se nalazi u fazi razmatranja pred Konkurencijskim vijećem BiH. Svjestan sam važnosti nepristrasnosti u ovom procesu i ne želim da moje oglašavanje o ovoj temi bude protumačeno kao pokušaj uticaja na rad ovog važnog regulatornog tijela čije su odluke utemeljene na zakonu, profesionalnim standardima i interesima tržišta.
Upoznat sam kako za to vrijeme dvije kompanije vode intenzivne pregovore o svim aspektima transakcije kao i pripremne radnje potrebne za njenu finalizaciju odmah po dobijanju odobrenja nadležnog organa.
Naravno da očekujemo da će potencijalna akvizicija biti realizirana na transparentan način, uz maksimalnu zaštitu interesa građana Federacije i doprinos daljem jačanju konkurentnosti domaće privrede. Konačan sud Vlada će donijeti nakon sagledavanja svih potrebnih pokazatelja za donošenje definitivne odluke o ovako velikoj investiciji njenoj opravdanosti i isplativosti.
Namjenska industrija je u velikoj ekspanziji, a najavljeno je otvaranje novih fabrika. Kada se otvaraju nove fabrike i šta će se u njima proizvoditi?
– U pravu ste, namjenska industrija je u značajnoj ekspanziji i zadovoljni smo rezultatima koje postižu, kako u pogledu širenja poslovanja, tako i novih zapošljavanja.
Ministar Lakić je već najavio kako je u skorijem periodu planirano otvaranje poslovnica namjenske industrije Binas u Cazinu i Pretis u Tuzli, s jasnim ciljem širenja proizvodnih kapaciteta. Oba projekta napreduju prema predviđenoj dinamici.
Također razmišljamo o iznalasku neke pogodne lokacije na području Hercegovine gdje bi eventualno također krenuli sa izgradnjom još jedne fabrike.
Uskoro ćemo donijeti potrebne odluke o kupovini poslovne zgrade u Cazinu, gdje će biti instaliran jedan dio proizvodnog pogona kompanije Binas. Izuzetno je izgledno da ćemo ovaj projekat završiti i do kraja godine. Što se tiče projekta u Tuzli, u posjedu smo kompletne dokumentacije neophodne za nastavak implementacije, te očekujemo dalji nesmetan napredak.
Posebno bih napomenuo da će Federacija BiH u skorijem periodu početi sa proizvodnjom dva potpuno nova proizvoda koji se do sada nisu proizvodili u našim fabrikama. O ovim projektima ćemo javnost upoznati u skorom periodu.
U medijima je bilo mnogo špekulacija o „zategnutim“ odnosima Vlade i američkog investitora Regulus Global koji ima udio u Pretisu i Binasu. Jesu li te nesuglasice razriješene?
– Kao što ste i sami rekli, riječ je o špekulacijama. Vlada je dužna poslovati u skladu s našim pozitivnim propisima. Kao premijer trudim se napraviti takav ambijent, kao što sam i dužan reagirati na neke informacije koje dobijemo.
Nažalost još uvijek mi je u sjećanju embargo koji je imala Armija RBiH u toku agresije na našu zemlju i osjetljiv sam na one koji su na našoj nevolji željeli kao preprodavači ostvarivati ekstra profit. Dobio sam pismo od ministarstva Ukrajinske Vlade, kao i od njihove sigurnosne agencije u kojem ukazuju da su imali problem sa dobavljačima koji im se nisu javljali nakon što su im uplatili 200 miliona eura avansa za isporuku vojne opreme.
Naravno nije moje da vodim istragu o tome, ali isto tako sam dužan da zaštitim našu namjensku industriju da se ne dovedeno u bilo kakvu vezu s takvim postupcima. Vlada Federacije je većinski vlasnik u svim kompanijama namjenske industrije, cijenimo interes svi drugih dioničara, ali prije svega smo dužni provoditi politiku Vlade.
Uostalom kada je naša namjenska bila na koljenima vlada je svojim financijskim injekcijama dizala te kompanije, a da nas ostali dioničari nisu pratili ulaganjima u skladu sa svojim udjelom. Pokušavamo preko Komisije za vrijednosne papire postići da se na osnovu tih ulaganja poveća vladin udio. Zato smatramo kako je zajednički interes Vlade FBIH, kao predstavnika većinskog vlasnika i kompanija koje su većinski vlasnici dionica izvan kontrolnog paketa napredak i prosperitet kompanija odnosno povećanje proizvodnih kapaciteta i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.
Ne vidimo da bi i interes bilo koje firme pa i Regulusa mogao biti drugačiji, kao što ne mogu očekivati bilo kakav povlašteni položaj u odnosu na dioničare u ostalim kompanijama, a pogotovo u odnosu na Vladu kao većinskog vlasnika.
Da li nove američke carine mogu utjecati na razvoj namjenske industrije FBiH, da li je tačno da je Unis Ginex zbog njih odustao od širenja proizvodnje?
– Prije svega želim istaći kako mi je žao što BiH nije imala strukturiran pristup pregovorima sa SAD oko ovog pitanja, kao što su imale određene države u okruženju.
Više je nego jasno kako bi carine da su ostale na nivou prije zamrzavanja uticale i na plasman proizvoda naše namjenske industrije na američko tržište. To je nešto što ćemo pokušati izbjeći međudržavnim sporazumima kojima se okreću i mnogo razvijenije zemlje i ekonomije od naše, ali i plasmanom proizvoda namjenske industrije na druga tržišta gdje ima izražen interes.
Unis Ginex je posljednjom investicijom u proširivanje kapaciteta postao najveći proizvođač kapisla na svijetu tako da njihova odluka da pauzira planove za širenje proizvodnje u Bosni i Hercegovini neće posebno uticati na poslovni rezultat kompanije.
Također zbog sjajnih rezultata i kvalitetne tehnologije imamo upita, pa i konkretnih prijedloga da Ginex putem transfera tehnologije, znanja i iskustva njegovih kadrova bude suosnivač i suvlasnik fabrika koje bi se osnovale u drugim zemljama. To je samo još jedna potvrda da kada imate kvalitet i rezultate onda ne trebate brinuti za budućnost. Vlada još nije konkretno razmatrala ove inicijative, ali će resorno ministarstvo sagledati sve slične zahtjeve koji se ne tiču samo Ginexa, nego i ostalih kompanija namjenske industrije u Federaciji i o tome zauzeti stav i donijeti odgovarajuće odluke.
Nakon podizanja minimalne plate na hiljadu KM, u prva tri mjeseca došlo je do rasta broja nezaposlenih, ali je u aprilu taj trend zaustavljen. Je li to pokazatelj da je privreda apsorbovala posljedice ove mjere i da neće biti velikih poremećaja kakve su neki najavljivali?
– Suprotno zluradim predviđanjima, tržište rada ostalo je stabilno. Podaci iz maja jasno pokazuju da se tržište rada stabilizuje i da je privreda uspješno apsorbovala učinke povećanja minimalne plate na 1.000 KM. Nikada trend rasta nezaposlenosti u prvim mjesecima nije bio drastičan, ali nakon prvih dana aprila je i taj trend zaustavljen. Nakon prve sedmice u aprilu bilježimo porast broja zaposlenih.
Zaključno s 29.5., imamo 546.098 zaposlenih, što predstavlja rast od 5.588 uposlenih radnika u odnosu na početak aprila. To potvrđuje da su najave o masovnim otpuštanjima ili gašenju firmi bili pretjerane, možda i politički motivirane.
Od samog početka naglašavali smo da će ova mjera biti praćena instrumentima podrške poslodavcima, poput refundacije doprinosa i mogućnosti isplate neoporezivih dodataka, a konkretni rezultati pokazuju da taj pristup daje efekta.
Posebno želim naglasiti da smo u 2024. godini imali 5.233 novoregistrirana poslovna subjekta, dok samo u prva četiri mjeseca 2025 godine imamo 2.209 novoregistriranih poslovnih subjekata, dakle gotovo pola u odnosu na cijelu prošlu godinu.
Na osnovu podataka poreske uprave mogu potvrditi da 01.04.25 godine imamo 132.191 aktivan privredni subjekt sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama što je za 3,2 posto odnosno 4.126 više novih poreskih obveznika nego na isti dan 2024 godine.
Oni su u prva tri mjeseca ove godine ostvarili rast izvoza u zemlje EU za 5,2% odnosno 3 milijarde 38 miliona KM, te za 13,2% u zemlje CEFTA odnosno 688 miliona.
Naša je obaveza da podižemo životni standard radnika, ali i da osluškujemo potrebe poslodavaca. Zato smo kroz fiskalne i administrativne mjere težili balansu, koji sudeći po prometima u trgovini, stabilnosti broja zaposlenih i prihodima budžeta i jeste postignut.
Tokom godine ćemo za različite subvencije plasirati 140 miliona KM, od čega 100 miliona KM budžetskih sredstava. Samo u prva dva mjeseca ove godine refundirali smo doprinose za 78.146 radnika za januarsku i 70.951 radnika za februarsku platu sa gotovo 20 miliona KM.
Bitno je istaći da smo se također odrekli dijela prihoda s obzirom da smo omogućili isplatu neoporezivih naknada za veće plate u iznosu do 450 KM mjesečno, što u suštini predstavlja veliku subvenciju privredi.
Kada je u pitanju isplata neoporezive pomoći radnicima po Uredbi Vlade u februaru je isplaćeno 13.506.947 KM za 47.890 radnika, dok je u martu isplaćeno 13.728.145 KM za 50.791 radnika… i ovo je prilika da se na tome zahvalim poslodavcima.
Sve navedene mjere su imale cilj povećati raspoloživi dohodak radnika uz podršku poslodavcima što je na kraju rezultiralo da u prva četiri mjeseca 2025. godine na 106.658 fiskalnih kasa imamo evidentiran promet od preko 22 milijarde tačnije 22.285.933.000 KM, što je za 1,616 milijarde veći promet nego u istom periodu prošle godine.
I dalje ćemo pažljivo pratiti pokazatelje i reagovati u skladu s potrebama tržišta, ali je već sada jasno da je odluka o minimalnoj plati bila i ekonomski održiva i socijalno nužna.
BiH prvi put u društvu razvijenih država
– Na jednu činjenicu posebno želim ukazati, a prošla je prilično nezapaženo. Kada na nekoj ljestvici Bosna i Hercegovina bude niskorangirana o tome svi s pravom raspravljamo. Ali kada bude obratno, kada napredujemo onda nikom ništa jer smo već navikli na praksu da su kod nas samo loše vijesti interesantne. Naime prema objavljenom Indeksu razvijenosti država, Ujedinjene nacije su po prvi put od samostalnosti naše domovine Bosnu i Hercegovinu svrstali u red država sa veoma visokim stepenom razvijenosti. Tako smo po prvi put formalno ušli u to društvo najrazvijenih svjetskih država.
UN-ova mjerila i kriteriji su strogi, precizni, mjerljivi i potpuno objektivni. Samim tim je naše zadovoljstvo rastom na ljestvici razvijenosti veće, posebno uzimajući u obzir neprestane kampanje negativnosti raznih experata, koji nas sve pokušavaju uvjeriti da ne vjerujemo svojim očima nego njihovim naručenim analizama.
Naravno, rast na ljestvici je rezultat rada svih uključenih u društvene procese u Bosni i Hercegovini, poduzetnika, radništva, te brojnih organizacija. Ipak, fokus kada je riječ o odgovornost za društvene prilike je u pravilu na političkim strukturama i vlastima na svim nivoima. Stoga imamo pravo i da se radujemo ovakvim podacima koji govore o tome kako se radi i kako se to na sasvim provjerljivim osnovama vrednuje.
Duboko sam uvjeren da ćemo u budućim analizama zauzimati još više pozicije na rang listi, posebno uzimajući u obzir da je jedan od temeljna tri kriterija pristojan životni standard. Naravno, pred nama je još mnogo posla. Federacija Bosne i Hercegovine će sigurno dati svoj doprinos. Najveći ikada porast minimalnih primanja, smanjenje opterećenja rada, najveći zabilježeni obim podrške poduzetništvu, najveća izdvajanja za zdravstvenu podršku najugroženijim kroz Fond solidarnosti, neke su od novijih mjera koje će tek biti uzete u razmatranje za nadolazeće analize.
Tim analizama i novim ljestvicama se unaprijed radujemo, jer one na najbolji način potpuno ogoljuju neistine dežurnih širitelja negativnosti i pesimizma. Sigurno je da ćemo raditi na daljem napretku po svim kriterijima, posebno uključujući zdravlje stanovništva i stepen obrazovanosti. Sve one koji ne učestvuju u ovim procesima, a naročito pojedine političke faktore i njihove megafone pozivam da budu kotačić koji doprinosi razvoju Bosne i Hercegovine, umjesto da svaku pozitivnu informaciju pokušavaju oblatiti, umanjiti njen značaj ili je pripisati “slučaju” – zaključio je Nikšić.
