Veliki bosanskohercegovački putopisac Zuko Džumhur, inače rođeni Konjičanin, svojevremeno je upitan šta je to rahatluk i merak. Odgovorio je:
“Rahatluk ti je kad zapuše vjetar s Neretve, kad poleti galeb s Trešanice, kad zveckaju štikle preko Ćuprije, kad ezan zauči s Vardačke džamije, kad zazvone zvona sa Samostana Ivana Krstitelja. Šta je merak? Merak je Konjic, merak mu je svaka hercegovačka stijena, merak je prva kafa na Prenju, merak je prvomajski uranak na Vrtaljici.“
Lokalno stanovništvo često u šali kaže da je Konjic ono “i” u Bosni i Hercegovini. Tačka poveznica sjevera i juga naše zemlje.
Brojni potencijali
I zaista kada se pogleda karta BiH, ovaj mali, ali prelijepi grad predstavlja sponu i jednu od najzanimljivijih turističkih destinacija u BiH, a kao takav prepoznat je i od Evropske unije koja je ovom gradu dodijelila bespovratna sredstva za Projekat “Otkrij skrivene atrakcije” u iznosu od 768.640 KM.
Ekipa Fokusa posjetila je Konjic, biser na obalama Neretve. Svakom posjetiocu ovog hercegovačkog gradića neće trebati mnogo vremena da se uvjeri u sve ljepote i turistički potencijal koji ima.
Konjic karakterišu brojni turistički potencijali, među kojima su Boračko i Jablaničko jezero, dolina rijeke Neretve, planine Prenj, Bjelašnica i Visočica, kao i brojne kulturno-historijske atrakcije. Između ostalih, Stara konjička ćuprija u centru grada predstavlja simbol grada, ali i šire.
Nedaleko od gradske jezgre Konjica nalazi se najčuvanija tajna bivše SFR Jugoslavije, Titov bunker, koji je zbog svoje važnosti 2011. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Prepoznatljiv konjički brend je drvorezbarstvo, koje je zbog svoje važnosti i prepoznatljivosti uvršteno na reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.
Konjičani s kojima smo neobavezno pričali dok smo uživali u šetnji čaršijom kažu nam da su turisti oduševljeni turističkim potencijalom.
“Ima li išta ljepše vidjeti nego ovu Neretvu što teče”, govori nam jedan rođeni Konjičanin i dodaje: “Šta će meni, bolan, Dubai.“
U Konjicu smo tokom naše posjete razgovarali i s gradonačelnikom Osmanom Ćatićem. On je za Fokus kazao da ga raduje činjenica da je Evropska unija prepoznala Konjic kao nosioca implementacije Projekta “Otkrij skrivene atrakcije”.
Najbolja reklama
“Konjic s pozicijom na kojoj se nalazi i bogatstvima kojima raspolaže nastoji da poveća svoju turističku ponudu, a to možemo učiniti s našim privrednicima”, govori nam Ćatić. Najviše ga, kaže, raduje činjenica da svi oni koji dolaze u Konjic ponovo se u ovaj grad i vraćaju.
Osman Ćatić
– Oni su na neki način najbolja reklama jer s njima dolaze novi turisti koji posjećuju Konjic i oduševljeni su onim što im se nudi. Nadam se da ćemo im kroz ovaj projekat Evropske unije upotpuniti ponudu koja nedostaje kada su u pitanju naši turistički potencijali – kaže prvi čovjek Konjica.
Osim predstavljanja turističkih potencijala Konjica, akcenat samog projekta jeste i otvaranje novih radnih mjesta u sektoru turizma. Ćatić je siguran da će grad uz pomoć ovog projekta EU biti bogatiji za nova radna mjesta.
Adisa Kevrić
Pomoćnica gradonačelnika Adisa Kevrić kazala je da je u okviru Projekta “Otkrij skrivene atrakcije” jedan od ključnih segmenata jačanje turističke ponude.
“Tu ćemo kroz jačanje kapaciteta i ponude otvoriti priliku za nova radna mjesta. Dakle, dolaskom većeg broja turista i osmišljavanjem paketa u smislu da turisti mogu da ostanu u Konjicu dva do tri dana, na taj način će se otvoriti mnoga radna mjesta, prvenstveno iz oblasti turizma i ugostiteljstva”, stava je Kevrić.
Smješten ispod planine Zlatar kod Konjica, Titov bunker je zasigurno objekat koji najviše privlači turiste u Konjicu. Ovaj objekat je bio jedna od najstrožih vojnih tajni bivše Jugoslavije, a za njegovu izgradnju potrošeno je čak 4,6 milijardi američkih dolara. Građen u potpunoj tajnosti punih 26 godina, od 1953. do 1979. godine, sakriven u planini Zlatar.
Riječ je, zapravo, o vojnom objektu Armijske ratne komande (ARK) kodnog naziva “Istanbul”, kasnije prozvanom “Atomska ratna komanda”. U narodu se, međutim, za ovaj objekat ustalio naziv “Titov bunker”.
Turistički vodič objekta DO ARK / Titov bunker Arnela Mušinović dočekala nas je ispred samog objekta. Gledajući iz vana, posjetioca na ovoj lokaciji dočekaju tri obične kuće okružene prirodom. Međutim, te kuće skrivaju tajnu o najvećem vojnom objektu, inače trećem po značaju u bivšoj SFRJ.
Titov bunker
Mušinović nam otkriva da je turistička sezona polako otpočela, a da broj posjetitelja u Titov bunker svakodnevno raste.
Arnela Mušinović
“Najviše turista dolazi iz Slovenije, ali zastupljene su i skandinavske zemlje, imamo goste iz Amerike, Australije, Kine… Svi su prijatno iznenađeni autentičnošću i sačuvanošću ovog objekta i načina na koji se brinemo o njemu, te organizujemo ture i posjete kroz sam objekat”, govori nam Mušinović.
Kao što je poznato od ranije, bunker je ostao državna tajna sve do raspada bivše Jugoslavije, a naša sagovornica dodaje da je to zaista velika atrakcija.
“Svi se trebamo truditi da ga sačuvamo. Mi smo ga naslijedili, na nama je da ga proslijedimo novim generacijama koje dolaze”, zaključuje Mušinović.
Osim Titovog bunkera, neizbježne turističke destinacije su i Zavičajni muzej, Kuća Zuke Džumhura i Muzej drvorezbarstva.
“Grad Konjic je implementirao projekat u saradnji s EU, a koji se zove “Welcome to Konjic”. S obzirom na to da smo ga veoma uspješno realizovali, EU je dala šansu i ovim projektom da dokažemo da smo veoma uspješni u implementaciji ovakve vrste projekata”, poručila je pomoćnica načelnika Adisa Kevrić.
U Konjic smo došli s novinarskim zadatkom, ali nekako smo ga napustili s osjećajem ispunjenosti zadovoljnih turista. Imalo se šta vidjeti i čuti. Sretni smo što smo, osim spomenika iz stare gradske jezgre, posjetili i najčuvaniju tajnu bivše SFR Jugoslavije, Titov bunker, gromadu koja je napravljena da zaštiti jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita i do 350 članova njegovog užeg kruga u slučaju atomskog sukoba.
