– Najveći broj kvarova odnosi se na elektriku, s ukupnim udjelom od 35,09%. Na drugom mjestu najčešćih kvarova su motor i ispušni sustavi s udjelom od 22,86%, dok se na trećem mjestu najčešćih kvarova nalaze upravljački mehanizam i sustav vješanja s udjelom od 10,37% – stoji u informaciji.
I dok su se prije tridesetak godina intervencije, kada je riječ o kvarovima na vozilima tijekom vožnje, najčešće odnosile na zamjenu svjećica, termostata, AC pumpe goriva ili pak kvačila…, danas je situacija drugačija. Dolaskom modernijih vozila i intervencije na njima su drugačije, a nerijetko zahtijevaju prijevoz vozila do servisa, piše Večernji list BiH.
Na osnovi analiza uočenih kvarova na motornim vozilima čiji su se vlasnici obratili za pomoć BiHAMK-u u 2020. (posljednji objavljeni podaci), elektrika, ispušni sustavi, upravljački mehanizam i sustav prijenosa uzroci su oko 80 posto svih kvarova na vozilima.
Što se sve kvari
– Najveći broj kvarova odnosi se na elektriku, s ukupnim udjelom od 35,09%. Na drugom mjestu najčešćih kvarova su motor i ispušni sustavi s udjelom od 22,86%, dok se na trećem mjestu najčešćih kvarova nalaze upravljački mehanizam i sustav vješanja s udjelom od 10,37% – stoji u informaciji. Nadalje stoji kako se, uzimajući u obzir usluge koje BiHAMK pruža motoriziranim građanima, najveći broj kvarova odnosi na vrste kvarova koje izravno utječu na pokretljivost/mobilnost motornih vozila.
– Uzroci kvarova iz oblasti elektrike odnose se najčešće na startnu bateriju, elektropokretač, generator, svjećice, transformator napona – bobina, napojne kabele i sl. Uzrok kvara može biti i neispravan osigurač, elektromagnetni prekidač (relej), grijači kod dizelskog motora, određeni senzori, aktuatori i sl. Zbog velikog broja električnih sklopova i start/stop sustava kod novijih vozila, startne baterije (akumulator) u vozilima jako su opterećene, još ako je pri tome i profil vožnje neodgovarajući, životni vijek startne baterije može biti značajno skraćen. Bilo kakvo korištenje potrošača (radio, klima-uređaj i dr.) u trenutku kada pogonski agregat (motor) nije aktivan dovodi do većeg pražnjenja startne baterije, što zahtijeva dopunjavanje startne baterije putem generatora. Sva punjenja i pražnjenja kulminiraju skraćivanjem vijeka trajanja startne baterije – navodi se.
Prazna baterija
Iz BiHAMK-a navode i kako, prema njihovu iskustvu, ispražnjena startna baterija, unatoč tome što uzrokuje nemobilnost/nepokretljivost motornog vozila, sama po sebi nije veliki problem, međutim, način na koji vozači pokušavaju dopuniti startnu bateriju može rezultirati većim problemom. Ističu kako se u cilju što bržeg rješavanja kvara i stavljanja vozila u mobilno stanje mnogobrojni vozači odlučuju samostalno riješiti problem, i to “posuđivanjem” struje s drugog vozila uz nestručno rukovanje.
– Treba biti jako oprezan kad je “posuđivanje” struje s drugog vozila u pitanju jer se neadekvatnim rukovanjem lako mogu oštetiti električni sklopovi i komponente osjetljive na oscilacije napona. Stoga savjetujemo da “posuđivanje” struje, tzv. klemanje, izvrši stručna osoba – naglasili su iz BiHAMK-a. Kada je riječ o kvarovima koji se odnose na motor i ispušni sustav, najčešće su prouzročeni potrošenim vitalnim dijelovima motora, što se manifestira povećanom potrošnjom ulja i/ili goriva, a može doći i do pregrijavanja motora. Dodaju kako nekvalitetno gorivo također dovodi do kvarova.
Vozači su se BiHAMK-u obraćali i zbog poteškoća s radom upravljačkog mehanizma, sustava za prijenos snage, problemima s grijanjem/hlađenjem, sa sustavom paljenja, ali i zbog otključavanja zaključanih vozila.
