Mostarka Dr. Emina Merdan otkrila mehanizam u borbi protiv raka: BiH je zemlja briljantnih umova
Dr. Emina Merdan iz Bosne i Hercegovine, koja danas radi na velikim naučnim projektima u Njemačkoj, svojim istraživanjem mehanizama popravka DNK pomiče granice savremene medicine. Rođena u Mostaru 1993. godine, dr. Merdan živi i radi u Saveznoj Republici Njemačkoj, gdje svakodnevno spaja preciznost nauke s primjenom u medicinskoj dijagnostici.
Razgovarao: Bedrudin Brljavac
Njen profesionalni put vodi je od sarajevskog Prirodno-matematičkog fakulteta, preko italijanske Bologne, do Tehničkog univerziteta u Darmstadtu (TU Darmstadt), gdje je nedavno završila doktorski studij iz oblasti molekularne biologije DNK oštećenja.
Nedavne vijesti o uspjesima dr. Merdan oduševile su javnost u Bosni i Hercegovini i dodatno skrenule pažnju na naše mlade stručnjake širom svijeta, ukazujući na vrijednosti koje moramo afirmirati.
Značajna otkrića
U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba govori o svom akademskom putu, ali i svom naučnom otkriću koje bi moglo doprinijeti razvoju preciznijih i manje toksičnih terapija za liječenje raka i drugih teških bolesti. U svom doktoratu istraživala je kako ljudske ćelije popravljaju najozbiljnija oštećenja DNK – tzv. dvostruke prekide i time štite tijelo od mutacija i bolesti poput raka.
“Moja doktorska disertacija se zasniva na istraživanju kako naše ćelije popravljaju najopasnija oštećenja DNK, tzv. dvolančane prekide DNK. Ćelije u ljudskom organizmu većinu dvolančanih oštećenja popravljaju nehomolognim spajanjem krajeva. Iako je ovaj mehanizam popravke sklon greškama, geni, najvažniji regioni naše DNK, zahtjevaju sofisticiranije i kompleksnije mehanizme popravke”, govori dr. Merdan.
Kako pojašnjava, ključni nalazi njene disertacije su to da kada se dvolančani prekidi dogode u genima, naše ćelije aktiviraju kompleksan mehanizam popravke koji uključuje resekciju DNK i aktivaciju transkripcije na mjestima prekida.
“Nakon toga naše ćelije kompleksnim mehanizmom sintetiziraju novu DNK na mjestima dvolančanih prekida i vraćaju prvobitnu sekvencu DNK, štiteći nas tako od mutacija i genomskih preslaganja koji vode do nastanka raka i drugih oboljenja”, pojasnila je ova mlada naučnica.
Posebno napominje da je istraživanje mehanizma DNK popravke ključno i za razumijevanje razvoja bolesti raka i za poboljšanje načina na koji se liječi.
“Nepravilna popravka DNK oštećenja može dovesti do mutacija, genomskih preuređenja i translokacija koje doprinose nastanku i napredovanju raka. U smislu liječenja, razumijevanje kako DNK popravak djeluje drugačije u ćelijama raka u odnosu na zdrave pomaže nam da dizajniramo efikasnije, preciznije i manje toksične terapije. Također pruža kritičan uvid u to kako se tumori razvijaju i postaju otporni na liječenje, omogućavajući informiranije i prilagodljivije terapijske strategije”, istakla je dr. Merdan.
Nova era
Pojašnjava da je borba protiv raka kompleksna i jako je teško odrediti jedan “najvažniji” faktor u borbi protiv ove bolesti, ali rano otkrivanje i dijagnoza uveliko pospješuju liječenje i ishod.
“Jedan od najvećih pomaka u onkologiji je prelazak s univerzalnih tretmana na personalizirane terapije gdje genomsko profiliranje tumora omogućava onkolozima da biraju lijekove na osnovu specifičnih mutacija koje su dovele do razvoja raka. Napredak u tehnologiji uređivanja gena (gene editing) otvaraju vrata popravke mutacija na nivou DNK, a nanomedicina pospješuje isporuku lijekova direktno u tumorske ćelije, štedeći zdrave ćelije i smanjujući nuspojave. Ukratko, ulazimo u novu eru liječenja raka i možemo očekivati efikasnije i manje toksične lijekove u bliskoj budućnosti”, govori sagovornica portala Radiosarajevo.ba.
Na razvoj raka, kako ističe, utječe kombinacija genetskih faktora, okoliša i načina života.
“Među najznačajnijim okidačima je upotreba duhana, koja ostaje vodeći uzrok raka u svijetu koji se može spriječiti, a slijede faktori poput prekomjerne konzumacije alkohola, loše prehrane, fizičke neaktivnosti i zagađene sredine. Kada je riječ o modernom načinu života i stresu – iako se stres sam po sebi ne smatra direktnim uzrokom raka, on apsolutno može indirektno doprinijeti razvoju raka. Hronični stres može oslabiti imunološki sistem i povećati upalne procese koji su sami po sebi faktori rizika. Dakle, iako ne možemo kontrolisati svoje genetsko naslijeđe, veliki dio rizika od razvoja raka se može smanjiti usvajanjem zdravijeg načina života, smanjenjem stresa, i redovnim pregledima”, kazala je dr. Merdan.
Ova uspješna mlada žena iz naše Bosne i Hercegovine trenutno radi u odjelu za razvoj i istraživanje u kompaniji Bio-Gram Diagnostics gdje razvijaju reagense bez alkohola koji se koriste za in vitro dijagnostiku oboljenja.
“Ovaj projekt je i naučno izazovan i veoma relevantan, jer doprinosi tome da dijagnostičke procedure budu sigurnije, održivije i usklađenije sa sve strožim zdravstvenim i ekološkim propisima. Naš cilj je razviti inovativne formulacije reagensa koji ne samo održavaju već poboljšavaju analitičke performanse, a istovremeno eliminišu komponente na bazi alkohola koje mogu biti opasne ili nestabilne. To je oblast koja zahtijeva duboko razumijevanje biologije, hemije i kliničke dijagnostike, i ponosna sam što sam dio tima koji pomjera granice onoga što je moguće u dijagnostičkoj medicini”, rekla je.
U budućnosti također planira nastaviti razvijati rješenja koja poboljšavaju kvalitet, sigurnost i dostupnost dijagnostičkih alata.
“Također sam veoma zainteresovana za poticanje saradnje između industrije i akademske zajednice – posebno uključujući mlade naučnike i institucije u Bosni i Hercegovini. Vjerujem da kroz snažne naučne mreže, razmjenu znanja i tehnologije možemo ubrzati inovacije i osigurati da napredak u nauci dođe do svih pacijenata. U konačnici, moja misija je doprinijeti razvoju nauke na načine koji će napraviti osjetnu razliku u liječenju pacijenata“, napominje dr. Merdan.
Mladi ljudi – najbolji ambasadori
Također je posebno naglasila značaj saradnje naučnih radnika porijeklom iz BiH koji trenutno rade ili se obrazuju u inostranstvu sa kolegama i univerzitetima u domovini.
“Saradnja između naučnika iz Bosne i Hercegovine i nas u inostranstvu nije samo važna – ona je neophodna. Mnogi vrhunski istraživači porijeklom iz Bosne i Hercegovine sada rade u vodećim naučnim institucijama širom svijeta. Saradnja s univerzitetima i istraživačkim centrima u BiH omogućava razmjenu ideja, pristup novim tehnologijama i metodologijama, a često otvara vrata međunarodnom finansiranju istraživanja i mrežama kojima lokalne institucije možda ne bi mogle pristupiti same. Također pruža mlađim istraživačima i studentima u Bosni i Hercegovini mogućnosti mentorstva i izloženost globalnim standardima naučne prakse”, istakla je.
Saradnja je, kako kaže, način da se iskoristi potencijal obje strane.
“Naučnici u inostranstvu često žele nešto vratiti svojoj domovini, ali im je potrebna prava struktura ili inicijativa da to učine. Jačanje partnerstava – bilo kroz zajedničke projekte, virtualnu nastavu, gostujuće profesore ili koautorske publikacije – može napraviti ogromnu razliku u izgradnji naučne scene u BiH.”
Napominje također da su “mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine među najboljim ambasadorima koje naša zemlja ima na globalnoj sceni.”
“Bez obzira da li briljiraju u nauci, sportu, umjetnosti ili biznisu, oni sa sobom nose ne samo svoje lične talente, već i identitet, kulturu i potencijal Bosne i Hercegovine. Svaki uspjeh koji postignu podsjetnik je svijetu da je Bosna i Hercegovina zemlja otpora, kreativnosti i brilijantnih umova“, navela je dr. Emina.
Vjerujte u sebe
Na kraju je poslala poruku mladima da vjeruju u svoj potencijal, budu znatiželjni i nikada ne prestaju s obrazovanjem.
“Uspjeh se ne događa preko noći – on je rezultat dosljednog truda, rada i hrabrosti da izađete iz svoje zone udobnosti. Uvijek će biti prepreka, posebno ako dolazite iz mjesta s ograničenim resursima ili mogućnostima, ali to ne definiše vašu budućnost. Ono što je definiše je kako reagirate – koliko ste spremni raditi, koliko ste otvoreni za rast i koliko ste posvećeni svojim ciljevima. Po mom iskustvu, prava formula za uspjeh je kombinacija strasti, discipline i upornosti. Okružite se ljudima koji vas inspirišu, nikada se ne bojte postavljati pitanja i ne dajte se obeshrabriti neuspjehom – jer neuspjeh je često samo odskočna daska za nešto veće”, istakla je dr. Merdan.
I najvažnije, kako kaže dr. Merdan, vaša prošlost i pozadina nisu ograničenje već snaga.
“Iskoristite je da potaknete svoju ambiciju i neka vaše putovanje bude primjer drugima. Mladi ljudi zaista imaju moć oblikovati budućnost, ne samo za sebe već i za svoje zajednice i svoju zemlju. Zato sanjajte velike snove, radite naporno i nikada ne podcjenjujte svoju sposobnost da napravite razliku”, poručila je ova bosanskohercegovačka naučnica u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
