Europska unija postala bi svjetski lider u sprječavanju djece da koriste društvene mreže prema novom prijedlogu koji dobija sve veću podršku u Briselu.
Prijedlog, koji predvodi Grčka, a već ima podršku digitalnih lidera Francuske i Španijee, omogućio bi Europskoj uniji da postavi nova pravila kako bi se znatno ograničilo korištenje društvenih mreža među djecom, dok raste zabrinutost zbog utjecaja predugog provođenja vremena na internetu.
Problem je privukao sve veću pažnju širom svijeta nakon što je Australija ove godine uvela minimalnu dob od 16 godina za registraciju računa na određenim društvenim mrežama.
Prema dokumentu koji je Politico dobio na uvid, zemlje žele da Brisel ide dalje i uspostavi dob digitalne odrasle dobi na nivou cijele EU, ispod koje bi maloljetnici trebali roditeljski pristanak za prijavu na društvene mreže – što znači da djeca ne bi mogla automatski pristupiti nijednoj od najpopularnijih aplikacija poput TikToka, Instagrama i Snapchata.
Prijedlog bi trebali raspravljati ministri digitalnih poslova EU-a na sastanku početkom juna. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Danska priprema preuzeti rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a na šest mjeseci, tokom kojih se Kopenhagen već obvezao na djelovanje u Briselu.
“Zaštita naše djece na internetu bit će ključni prioritet za nadolazeće dansko predsjedanje EU”, izjavila je danska ministrica digitalnih poslova Caroline Stage Olsen. Danska premijerka Mette Frederiksen također je ranije izjavila da podržava zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.
Prijedlog je u četvrtak poslan drugim zemljama kako bi se zamolila njihova podrška prije sastanka Vijeća, rekao je zvaničnik EU-a upoznat s procesom.
To je znak da europske prijestolnice nisu zadovoljne tempom kojim briselski regulatori poduzimaju mjere i udružuju snage u novom nastojanju da spriječe izlaganje djece prekomjernom vremenu provedenom pred ekranima. Zaštita maloljetnika od online štete i rizika “zahtijeva kolektivnu akciju na europskom nivou”, navodi se u prijedlogu.
Ovaj potez slijedi nakon jednogodišnjih napora francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. “Moramo ponovno preuzeti kontrolu nad životima naše djece i tinejdžera u Europi i nametnuti digitalnu većinu s 15 godina, ne prije”, rekao je u aprilu 2024. , skovavši izraz digitalna većina kao pravnu definiciju dobi ispod koje djeci treba zabraniti određena online ponašanja.
Europska komisija već radi na nekim mjerama usmjerenim na postojeće propise poput Zakona o digitalnim uslugama, koji definira pravila za online platforme.
No prijedlog bi značio da EU ide puno dalje – s obaveznom, ugrađenom provjerom dobi i roditeljskim nadzorom na uređajima, kao i “europskim normama” za minimiziranje uvjerljivih arhitektura.
Dokument predlaže da se provjera dobi provodi na razini uređaja, čemu će se kompanije poput Applea i Googlea vjerovatno protiviti.
Platforme, među kojima je glavna Meta, lobiraju za rješenja na nivou uređaja ili trgovina aplikacija, dok pružatelji trgovina aplikacija i operativnih sistema tvrde da bi rješenja trebala dolaziti na nivou uređaja – neslaganje koje znači da bi moglo proći godinama prije nego što se vidi smislena akcija industrije, prema zagovornicima regulacije.
Nijedna od društvenih mreža koje je Politico kontaktirao za ovaj članak – TikTok, Meta, X i Google – nije odgovorila na zahtjev za komentar na prijedlog.
Francuska je već 2023. godine donijela mjere za blokiranje pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina, iako one još nisu u potpunosti provedene.
Macronova mlađa ministrica za digitalnu politiku Clara Chappaz posljednjih je mjeseci vodila kampanju za uključivanje drugih zemalja u djelovanje na razini EU.
Grci, koji predvode prijedlog, vodili su sličnu kampanju, iako je njihovo mišljenje da potpuna zabrana ne funkcionira, rekao je premijer Kyriakos Mitsotakis. Umjesto toga, žele se usredotočiti na provjeru dobi i zahtijevati od platformi da dizajniraju svoje usluge imajući na umu maloljetnike, izbjegavajući karakteristike koje izazivaju ovisnost. Kao rezultat toga, mnogi prijedlozi u prijedlogu ostaju općenite prirode.
Prijedlog su potpisali Chappaz, grčki ministar digitalizacije Dimitris Papastergiou i španski ministar digitalizacije Oscar López Agueda.
Tri zemlje su također odabrane za testiranje aplikacije za provjeru dobi koju je razvila Komisija, ranije je javio Politico.
