Institut za energiju jugoistočne Europe (IENE) sa sjedištem u Ateni upozorio je da tijekom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onome koje su u lipnju prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina te dio Hrvatske.
Obnovljivi izvori
„Jugoistočna Europa mogla bi biti ranjiva na nestanak struje ovisno o uvjetima. Pomnim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, regija može ublažiti te rizike i nastaviti graditi čišću i sigurniju energetsku budućnost“, ocijenio je IENE u analizi „Koliko je jugoistočna Europa ranjiva na nestanak struje?“, koja je potaknuta i nedavnim nestankom struje u Španjolskoj i Portugalu.
Ranjivost sustava u ovom dijelu Europe, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za električnom energijom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore. U pojedinim danima, solarne i vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.
Sveučilišni profesor Nedim Suljić za Avaz pojašnjava:„Elektroenergetski sustav na Balkanu s razlogom se može nazvati sustavom povezanih sustava.“
Visoka potrošnja
„Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sustava. Temperature zraka bile su vrlo visoke, a potrošnja električne energije izrazito velika zbog hlađenja stambenih i poslovnih prostora, što je dovelo do ‘ispada’ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je povezan s isporukom električne energije prema susjednoj državi, ‘ispadne’ iz sustava zbog preopterećenja, dolazi do domino efekta i ispada drugih dalekovoda, koji imaju vlastite sustave zaštite u slučaju preopterećenja“, objašnjava Suljić.
Dodaje kako sličan kolaps sustava možemo očekivati i ovog ljeta:
„Očekuju se visoke temperature i znatno povećana potrošnja električne energije, dok u prijenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.“
Godinama se ne ulaže
„U našoj zemlji se godinama gotovo ništa ne ulaže u energetski sektor, a politika se u sve miješa. Visok stupanj korupcije u Bosni i Hercegovini odražava se na cijelo gospodarstvo, pa tako i na elektroenergetski sektor. ulaganja u elektroenergetsku prijenosnu mrežu blokiraju se zbog političkih nesuglasica na državnoj razini i svojeglavog djelovanja pojedinih političara, koji rade za svoje stranke, a ne za dobrobit svih građana“, ističe Suljić.
Naglašava i potrebu za jedinstvenom strategijom integracije elektroenergetskih sustava zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sustav Europske unije, što je i jedan od zahtjeva Energetske zajednice.
