Sjajne vijesti: BiH diže turističku ponudu na veći nivo, biće uloženo na stotine hiljada eura
Nije novost da države na Balkanu i nije baš briga za kulturu, pa se zatvorena kulturna vrata više gotovo i ne primijete. Umrežavanje regionalnih muzeja dokazuje da to ne mora biti tako i pokazuje kako se to blago može iskoristiti.
Mnogi se još sa sjetom sjećaju grubog stavljanja daski na vrata Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine tamo još 2012. Bila su to, nakon perioda opsade, najcrnja vremena domaće kulture. Sve se činilo beznadno, a svaki put je bio potpuna slijepa ulica.
Danas, sarajevski muzeji još rade na škrge, bez potpuno riješene finansijske konstrukcije ni za jednu tekuću, a kamoli narednu godinu. Planiranja su ograničena, postavke limitirane i tek ponekad neki projekat bljesne kao zvijezda na tamnom i oblačnom.
Tarabe na računu
Nije puno drugačije ni širom regiona koji smo nekada zvali zajedničkom državom. Stvari nešto bolje stoje u Sloveniji i Hrvatskoj, prvenstveno zbog članstva u Evropskoj uniji i pristupu brojnim fondovima, a sekundarno i zbog pozitivnijeg odnosa vlasti prema kulturnoj baštini. Drugdje, istočno od Bosne i Hercegovine, stvari stoje otprilike na istom mjestu kao i ovdje.
“Muzej je neprofitna, trajna institucija u službi društva koja istražuje, sabira, čuva, interpretira i izlaže materijalnu i nematerijalnu baštinu. Otvoreni za javnost, pristupačni i uključivi, muzeji potiču različitost i održivost. Muzeji djeluju i komuniciraju etično, profesionalno i u saradnji sa zajednicama pružaju različite mogućnosti za edukaciju, uživanje, promišljanje i razmjenu znanja.”
Navedeno je redefinicija uloge muzeja u društvu, usvojena na Skupštini ICOM-a (International Council of Museum), kao odgovor na vrlo ozbiljnu promjenu paradigme shvatanja historije i sjećanja u svijetu. Sve je to krenulo rušenjem berlinskog zida, te kako navode muzejski stručnjaci, muzeji više nisu ista mjesta.
No, ako se vratimo na uže područje Balkana, tu manji problem dolazi od promjene svijesti javnosti, te prilagodbe muzeja na ta vijuganja svijesti potencijalnih posjetilaca, nego je osnovni problem finansiranje.
U Balkanskoj muzejskoj mreži nalazi se više od 120 muzejskih ustanova iz Albanije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i s Kosova- U pojednostavljenoj računici, Zemaljski muzej BiH je u obavezi svaki mjesec namiriti nedostajuća sredstva za normalno poslovanje u iznosu više od 50 posto ukupnog budžeta, odnosno oko 700.000 KM na godišnjem nivou, poručili su ne tako davno iz naše najstarije muzejske institucije, kao odgovor na navode da je finansijska dubioza riješena potpisivanjem ugovora sa Univerzitetom u Sarajevu.
Dakle, iako dasaka više nema na vratima, okovi su na bankovnim računima.
Ali, eto, ko želi da radi, nekada uspijeva i sam doći do rješenja. Nerijetko, i drugi su spremni pomoći kada vide da negdje ima volje za radom, da se situacija olakša. Posljednji pozitivan primjer dolazi iz Hercegovine, gdje je nedavno promovisan projekat “Jedna regija, jedna priča, jedna karta”.
Naime, uz podršku EU, muzeji i kulturne znamenitosti Bosne i Hercegovine i Crne Gore uskoro će postati dostupniji, inovativniji i povezaniji zahvaljujući novom digitalnom rješenju. Pomenuti projekat donosi modernizaciju kroz umjetnu inteligenciju, online prezentacije i sistem elektronskih ulaznica koje omogućavaju posjete više lokacija jednim klikom.
Potpisivanje projekta
– Projekat je rezultat dugogodišnje saradnje LINK Poduzetničkog centra, Općine Jablanica, Grada Konjica, Nacionalnog muzeja Crne Gore i organizacije Multimedijal Bijelo Polje. Još 2019. počela je saradnja na modernizaciji muzejskih postavki u prekograničnom području koja je otvorila vidike i ukazala na potrebu daljeg djelovanja na digitalizaciji rada muzeja i uvođenju inovacija u njihovom radu, kaže za Oslobođenje Alisa Gekić, direktorica LINK Poduzetničkog centra iz Mostara.
Gekić ističe da je to široka saradnja, koja uključuje 18 muzeja i lokacija kulturne baštine u prekograničnom području – Konjicu, Jablanici, Stocu, Trebinju, Mostaru, Ljubuškom, Tivtu, Bijelom Polju, Danilovgradu, Nikšiću, Kotoru, Pljevljima i Beranima. Unapređenje poslovanja je imperativ.
– Muzeji i mjesta kulturne baštine će znatno unaprijediti poslovanje kroz izradu menadžment plana upravljanja destinacijom i plana upravljanja posjetiteljima, izgradnju kapaciteta menadžmenta i uposlenika, obogaćivanje sadržaja ponude uz pomoć umjetne inteligencije, te kupovinu jedne karte za sve muzeje u ciljanom području jednim klikom, pojašnjava Gekić.
Samim projektom izuzetno su zadovoljni i u Muzeju Jablanica, čija direktorica Belma Halilhodžić kaže da je ovo jednostavno korak naprijed.
– Zahvaljujući ovom projektu, posjetitelji će moći već krajem 2025. na potpuno drugačiji način isplanirati svoj put kroz kulturnu baštinu regije. Umrežavanje muzeja generalno donosi pozitivne ishode za sve aktere. Razmjenjivanjem ideja i pozitivnih praksi možemo unaprijediti svoju ponudu i prezentaciju u društvu, govori nam Halilhodžić.
Projekat “Jedna regija, jedna priča, jedna karta”, po njenom mišljenju, pravi je pogodak kada je u pitanju ustanova koju vodi, te naglašava da projektne aktivnosti uključuju još mnogo toga.
Potencijal digitalizacije
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
– Prioritetni korak ka unapređenju pristupačnosti našeg muzeja u društvu će biti digitalizacija zbirki koje će biti dostupne zainteresovanim pojedincima na službenoj stranici Muzeja. Fokus će biti na modernizaciji kroz umjetnu inteligenciju, ali i sistem univerzalne elektronske ulaznice koja će posjetiocu otvoriti vrata u 18 različitih muzeja regije, naglašava.
Pomoćnik direktora Narodnog muzeja Crne Gore Ivan Vukmirović potpuno se slaže sa bh. kolegicom.
– Nadam se kako ćemo ovim projektom približiti i predstaviti kulturno-historijsko nasljeđe muzeja kako na području Crne Gore tako i regije, poručio je Vukmirović.
Osim direktnih benefita za muzeje, projekat je fokusiran i na unapređenje turističke ponude u dvije zemlje.
Sarajevski muzeji još rade na škrge, bez potpuno riješene finansijske konstrukcije ni za jednu tekuću, a kamoli narednu godinu- Ovaj projekat predstavlja veliku priliku za povezivanje Bosne i Hercegovine i Crne Gore kroz kulturu i turizam. U pitanju je novi turistički proizvod koji će privući posjetioce i promovirati kulturno naslijeđe. EU je ponosna na podršku ovim inicijativama koje će unaprijediti lokalnu ekonomiju i ojačati prekogranične veze za budućnost, poručuje Mojca Krisper Figueroa, team leader pri Delegaciji EU u BiH.
Projekat finansira Evropska unija u okviru Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Ukupna vrijednost je 495.000 eura, od čega je EU obezbijedila 418.000 eura bespovratno. Implementacija projekta počela je 1. marta 2025. i trajat će dvije godine.
– Muzeji i kulturne znamenitosti Bosne i Hercegovine i Crne Gore će zahvaljujući projektu postati dostupniji, inovativniji i povezaniji zahvaljujući novim digitalnim rješenjima, a što će dovesti do poboljšanja kvaliteta turističke ponude, te povećanja broja dolazaka i produženja turističke sezone. Zahvaljujući inovativnim rješenjima, rad muzeja će biti omogućen i van radnog vremena kroz automatske ulaze, te vodiče uz pomoć umjetne inteligencije, kaže Gekić.
/
U Općini Konjic su oduševljeni projektom i ne kriju zadovoljstvo što će njihova turistička ponuda na ovaj način biti dodatno promovisana.
– Mi kontinuirano ulažemo napore da zaštitimo i očuvamo kulturnu baštinu, ali da pritom ne zanemarimo i mogućnosti i potencijal digitalizacije. Cilj nam je da Konjic bude prepoznatljiv, a turističke lokacije na području grada postanu što pristupačnije svim posjetiocima. Ne smijemo zanemariti potencijal regionalne saradnje, jer zajedničkim snagama možemo stvoriti interesantnu i dugoročno održivu turističku priču, poručuje šefica Odsjeka za privredu i poljoprivredu Gradske uprave Konjic Adisa Kevrić.
Ovo nije jedini način na koji EU podržava kulturu u svim zemljama Evrope, pa i Bosni i Hercegovini. Mnogi nisu čuli za nju, ali internet-stranica Europeana.eu pruža entuzijastima, stručnjacima, nastavnicima i istraživačima pristup evropskoj digitalnoj kulturnoj baštini.
Život i ljubav
Pomenuti portal oformljen je kako bi inspirisao i informisao o novim perspektivama, te otvorio razgovore o zajedničkoj historiji i kulturi. U tome pomaže ogromna online zbirka sa milionima artefakata koji pripadaju kulturnim institucijama širom Evrope. U pitanju je zaista raskošna ponuda umjetničkih djela, knjiga, muzike, videozapisa o umjetnosti, novina, arheoloških predmeta, naučnih članaka, sportskog znamenja i mnogočega drugog.
– Zahvaljujući predanosti hiljada evropskih institucija u smislu prenošenju zbirki na internet i spremnosti na dijeljenje, možemo ponuditi ovu veliku i raznoliku zbirku autentične evropske digitalne kulturne baštine svima, kažu sa Europeane.
Muzej Jablanica
Da su ovakve aktivnosti zaista korak naprijed za sve učesnike, dokazuju i primjeri umrežavanja muzeja i odranije. Historijski muzej BiH već je duži period član Balkanske muzejske mreže, koja dvije decenije radi na spajanju dobrih praksi u muzejima širom zapadnog Balkana.
– Te saradnje su svima nama, članovima mreže, zaista bile od velike koristi. Implementirani su brojni zajednički projekti, a za brojne je obezbijeđeno i finansiranje, što je nama uvijek olakšavajuća okolnost, kaže direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović.
Pomenuti projekat donosi modernizaciju kroz umjetnu inteligenciju, online prezentacije i sistem elektronskih ulaznicaU Balkanskoj muzejskoj mreži nalazi se više 120 muzejskih ustanova iz Albanije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i s Kosova. Jedan od najvećih implementiranih projekata bila je simultana i putujuća izložba “1+1: Život i ljubav”, revolucionarni projekat koji je imao za cilj izgradnju mira.
Nakon tog uspjeha, Balkanska muzejska mreža uspostavila je širu platformu za saradnju i razmjenu dostupnu svim muzejima širom zapadnog Balkana, te se otvorila za proširenje svog članstva. Redovno se održavaju i konferencije širom regije, a benefiti umrežavanja ogledali su se i u implementaciji inicijativa koje su omogućile osobama sa poteškoćama lakši pristup muzejima.
Potpuno je jasno da umrežavanje, u modernom svijetu punom rasparčavanja i podjela, donosi brojne benefite i uspjeh lokalnim muzejima. One su nekada logistički prevelike za premalu posjetu koja ovisi o lokalnom stanovništvu i ponekom turisti. A kada znamo da vlasti često žmire na potrebe ovih institucija koje su ne samo čuvari historije nego često i baza naučnoistraživačkog rada jedne države, onda su koristi time i proporcionalno veće.
Dodajte tome i olakšicu turistima za pristup informacijama, pa i ulaznicama, i čini se da je to čista win-win situacija. Ekonomski i turistički iskorak naprijed. Mali ali bitan dio slagalice u kojem svoje mjesto uistinu mogu naći muzeji, ta kulturna niša koja sve više postaje višak u modernom, galopirajućem svijetu.
