The Guardian: Hidroelektrana Ulog prijeti da uništi bioraznolikosti Neretve
Rijeka Neretva u Bosni i Hercegovini, jedna je od biološki najraznolikijih rijeka na kontinentu, uz koju žive medvjedi, vukovi, risovi i mnoge druge rijetke vrste, ali više od 50 planiranih brana moglo bi trajno transformirati ekosistem.
U dnu kanjona, blizu planinskog grada Ulog u Bosni i Hercegovini, nalaze se svjetlucave tirkizne vode rijeke Ljute, pritoke Neretve. U gornjem dijelu, Neretva je jedna od najneokrnjenijih rijeka u Evropi i izgleda kao prizor netaknute divljine, piše ugledni britanski časopis The Guardian.
Međutim, smrtonosne mine ostale iz sukoba dvadesetih zasipaju šumske padine, a divlji psi lutaju stazama.
Ekolog Gabriel Singer, profesor na Institutu za ekologiju na Univerzitetu u Innsbrucku, pregledava kartu iz Centra za protuminsko djelovanje, procjenjujući najsigurniji put. Crvene i crne linije koje označavaju mjesta gdje se mine nalaze označavaju obje strane Neretve gdje se sastaje s Ljutom, ostavljajući samo jedan opasno strmi nagib prohodnim.
Penjanje po padinama ‘zagađenim’ minama nije uobičajeno djelovanje za većinu ekologa, ali Singer i kolega znanstvenik Kurt Pinter, koji su završili ovu avanturu u junu, pokreću misiju: spasiti Neretvu. Rijeka, koja teče 225 km od Dinarskih Alpi do Jadranskog mora, održava medvjede, vukove, risove i razne druge rijetke vrste. Smatra se jednom od bioloških najraznolikijih i netaknutih rijeka u Evropi, ali ekolozi tvrde da je također među najugroženijima.
Više od 50 brana, uključujući jednu koja je već u izgradnji, planirane su duž njenog toka i pritoka. Ako im se dopusti, kažu naučnici, brane mogu uništiti vodotok, njegove stanovnike i širi ekosistem.
Brane mijenjaju hidromorfološke, fizičke karakteristike vodotoka, zamjenjujući turbulentne dijelove rijeka mirnim vodenim tijelima. Njihova fragmentacija rijeke može spriječiti migraciju riba i uzrokovati dramatičan pad kretanja sedimenta bitnog za razmnožavanje riba. Ovi utjecaji obično oštećuju riječne ekosisteme, uzrokujući gubitak ključnih vodenih vrsta i ekoloških funkcija.
Singer i Pinter bili su među 70 naučnika iz 17 zemalja koji su se okupili u Ulogu tokom Neretva Science Week ovog ljeta. Stručnjaci za šišmiše, sisavce, insekte i gljive gazili su kroz rijeke i hrabro istraživali podvodne pećine kako bi zabilježili rijetke vrste, prikupljali uzorke eDNK, genetskog materijala koje organizmi otpuštaju u okolinu, kako bi ispitali biološku raznolikost.
Par, koji je uzimao uzorke u Ljuti, nadao se otkriti dokaze za ono što su im lokalni ribari govorili: da je pritoka mjesto razmnožavanja izuzetno rijetke mekousne pastrmke (Salmo obtusirostris), ugrožene vrste cijenjene među bosanskim mušičarima.
Pinter, slatkovodni ekolog na University of Natural Resources and Life Sciences u Beču, opisuje ribu kao “sveti gral” Neretve. Kaže da je rijeka jedno od posljednjih uporišta ove vrste. “Postoji samo nekoliko balkanskih rijeka gdje možete pronaći ovu endemičnu vrstu. Skoro je izumrla.”
Nekoliko kilometara uzvodno od Ljute nalazi se gradilište Ulog, gdje će biti hidroelektrana snage 35 megavata, s branom visine 53 metra. Pristupni putevi rezali su se kroz planine, a dolina ispod već je očišćena od drveća kako bi se napravilo mjesta za 5 km dugi rezervoar.
“Zbog toga što je hidroelektrana Ulog tako blizu, definitivno bi utjecala na područja za razmnožavanje” kaže Pinter. Pastrmka meka vilica se mrijesti u šljunku, a njihove larve se u njega ukopavaju, kaže on. Ali budući da brana zadržava sediment, vjerovatno će nedostajati šljunka nizvodno – što znači manje mjesta za razmnožavanje.
“Ako dođe do nedostatka šljunka, to će utjecati na sposobnost pastrmke da se razmnožava”, kaže Pinter.
Iz Gornje Neretve, Guardian je prikupio niz uzoraka riječne eDNK, genetskog materijala koji organizmi otpuštaju u okolinu, kako bi ispitali biološku raznolikost.
Nakon završene analize uzoraka eDNK-a, Guardian je primio e-mail od Pintera: “Karen! Habemus pastrmku meku vilicu. Sva tri uzorka su pozitivna.” On se nada da će rezultati pomoći u zaustavljanju osam hidroelektrana planiranih na Ljuti i možda čak zaustaviti hidroelektranu Ulog.
“Želim pokazati bosanskom narodu da vrsta ima važna područja za razmnožavanje tamo, da je to njihovo blago. Hidroenergija je najstariji izvor obnovljive energije, ali ima jedan od najvećih utjecaja na ekosustave. Trebali bi znati što su spremni izgubiti.”
Singer kaže da biološka raznolikost i klimatska kriza znače da znanstvenici imaju odgovornost izvan objavljivanja znanstvenih radova. “Imamo dug prema izumiranju”, kaže on. “Izgubili smo 80% naše slatkovodne ekologije u posljednjih četiri ili pet desetljeća. Ako gradite brane, gubite vodene vrste, ali i krajolik koji rijeka hrani, kopneni ekosistem i šumsku bioraznolikost.
“Treba nam promjena pristupa i razgovor s javnošću i političkim donositeljima odluka”, kaže on.
Benjamin Barca, šef konzervacije u NatureMetrics, koji je analizirao uzorke eDNK-a iz Gornje Neretve za Guardian, pronašao je tragove kune, kamza, voluharice, vjeverice, srne i žaba. Iako je uzorak bio mali, rezultati ukazuju na netaknutu rijeku, kaže Barca. “Ako usporedite, na primjer, s lokacijama u Velikoj Britaniji, ona je jedinstvenija i raznovrsnija.”
Evropa ima najviše prepreka na rijekama na svijetu; broj prepreka poput brana, brzaka i prijelaza procjenjuje se na više od milion, prema istraživanju EU iz 2020. godine. Kumulativno, ove prepreke su među glavnim uzrocima 80% opadanja bioraznolikosti slatkih voda i 55% gubitka populacija migracijskih riba u rijekama Europe.
Hidroenergija je činila 37% proizvodnje električne energije u Bosni 2021. godine. Na Balkanu, gdje su rijeke među najneokrnjenijima ili “gotovo prirodnima” u Evropi, prijeti im 3.300 planiranih hidroelektrana. Razvojni planeri brana tvrde da donose zaposlenost i vrijedan prihod u ruralnim područjima gdje ima malo toga od toga. Ulog, nekad procvjetali grad od 400 stanovnika, sada ima samo 12 stanovnika.
Portparol EFT-a, energetske i investicijske kompanije koja gradi branu Ulog, izjavio je u saopćenju da je procjena utjecaja na okoliš (EIA) i dozvola “definirala odgovarajuće mjere ublažavanja kako bi se eliminirao ili minimizirao okolišni utjecaj projekta”, ali je odbio pružiti detalje o tome kako bi takve mjere funkcionirale. “EIA i redovno praćenje okoliša u proteklim godinama nisu identificirali pastrmku meku vilicu na području projekta HPP Ulog”, rekao je.
U izvještaju Odbora Bernske konvencije iz 2022. godine, međunarodnog sporazuma o zaštiti flore i faune, EIA za branu Ulog označena je kao “zastarjela” s nedovoljnim početnim podacima i “nedovoljnim i neizvedivim” predloženim mjerama ublažavanja.
Projekt Ulog donijet će zapošljavanje i prihod jednoj od najnerazvijenijih općina u Bosni i Hercegovini, te investiciju od 90 miliona eura, izjavio je portparol. Šema će rezultirati smanjenjem emisija od 87.846 tona CO2 ekvivalenta godišnje u odnosu na fosilna goriva, pomažući u ublažavanju klimatske krize, dodao je.
Radomir Sladoje, gradonačelnik Kalinovika, lokalne općine, priznao je znanstvenicima okupljenim u Ulogu u junu da je vlast odobrila branu, ali je rekao da područje treba naknadu koju pruža kompanija za branu.
“Možda je bilo pogrešno”, rekao je Guardianu u junu, dodajući da je nakon odobrenja bio pridobiven argumentom da turizam, uključujući rafting i biciklizam u Gornjoj Neretvi, može donijeti prihod ako se rijeka zaštiti. “Sada, ako neko dirne gornji dio Neretve, sam ću se pobuniti.”
Na mjestu u planinama koje gleda na gradilište brane Ulog, dolinu ogoljenu od drveća, Ulrich Eichelmann, izvršni direktor Riverwatch-a, kaže: “Možda je već prekasno.”
No, sačuvati netaknute gornje dijelove i pritoke i dalje je borba vrijedna, kaže on. Prošle godine, konzervatori su osvojili podršku odbora Bernske konvencije. Članovi odbora preporučili su vladi Bosne i Hercegovine da zaustavi izgradnju Uloga i otkaže hidroelektrane na gornjem dijelu rijeke.
U julu su ugovori za 15 malih hidroelektrana duž Neretvice, pritoke Neretve, otkazani, u pobjedi protiv prosvjeda stanovnika protiv njih.
Podaci prikupljeni na Science Week su ključni za planirane pravne bitke protiv Ljute i drugih hidroenergetskih projekata, kaže Eichelmann. “Ovo nam pruža oružje protiv svih brana, uključujući i Ulog. Jednostavno ne možemo dozvoliti uništavanje jedne od najraznovrsnijih i najljepših rijeka Evrope.”
