Ponovno vraćanje vjeronauke u obrazovni sistem značajan projekt za religijske zajednice

“Trideset godina Islamske vjeronauke u odgojno-obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine: iskustva, izazovi i perspektive” naziv je naučne konferencija koja danas okupila bosanskohercegovačke i međunarodne zvaničnike, istraživače, edukatore, stručnjake, nastavnike vjeronauke i druge učesnike da zajedno rasprave o iskustvima vjeronaučnog obrazovanja, te izazovima i perspektivama.

Cilj konferencije, koja se održava na Fakultetu islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu, je sagledati, istražiti ulogu i značaj vjerskog obrazovanja u javnom odgojno-obrazovnom sistemu s obzirom na njen sadašnji i budući moralno odgojni i obrazovni potencijal.

Dekan FIN-a UNSA, prof. Zuhdija Hasanović smatra da ponovno vraćanje vjeronauke u obrazovni sistem BiH je izuzetno značajan projekt za religijske zajednice, jer, kako je rekao, vjeronauka omogućava upoznavanje učenika sa uzvišenim vrijednostima – duhovnim i moralnim.

“To daje pretpostavku da se djeca, učenici, razvijaju na najbolji mogući način u integralnu ličnost. Razumijemo i otpore i nerazumijevanja koja su bila usmjerena na uvođenje, odnosno vraćanje vjeronauke u obrazovni sistem BiH. Ali nakon 30 godina prisutnost vjeronauke u osnovnim i srednjim školama, pokazao se pozitivan efekt”, kazao je Hasanović.

Bez obzira na sve probleme u kojima živi bh.društvo, dodao je, vjeronauka daje mogućnost, daje novi pogled na vrijednosti koje u svakodnevnom životu se vrlo često zaboravljaju.

“Kroz udžbenike i kvalitetne nastavnike, promovišu se vrijednosti koje nedostaju našem bh.društvo, moral i duhovnost”, naglasio je on.

Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović podsjetila je na činjenicu da je BiH opredijeljena da bude član Evropske unije, te na tom putu mora ispuniti niz uslova, a jedan od uslova je i reforma obrazovanja, odnosno, usklađivanje sa evropskim standardima.

Dakle, kazala je ona, obrazovne vlasti u BiH su se opredijelile za “društvo znanja, humanosti i vrednota”, te prepoznala značaj obrazovanja u integraciji u EU.

“Predmet Islamska vjeronauka, uz druge konfesionalne vjeronauke, katoličku, pravoslavnu, jevrejsku, na prostoru BiH, integriran je u opće odgojno-obrazovne ciljeve demokratske škole. Svojim sadržajima predstavlja dio odgojno-obrazovnog sistema BiH i svrha predmeta je da komplementarnim djelovanjem s drugim školskim predmetima promovira cjelovit i sistematičan odgoj čovjeka na načelima korelacijsko-integrativnog učenja”, naglasila je Muminović.

Pored svih osporavanja vjeronauke u vaspitno-obrazovnim sistemima u BiH, profesor na Fakultetu “Sveti Vasilije Ostroški” u Foči, Vladimir Stupar, je kazao da je vjeronauka ne samo opstala već će njeni pravi plodovi biti zalog dobra u budućnosti.

“Ne možemo graditi budućnost na zdravim osnovama ako u dječije srce ne posadimo dobro sjeme vjere i ljubavi i sjećanja da će konačni sud nad ovim svijetom dati Božija pravda i ljubav”, rekao je Stupar.

Voditelj Odjela za islamsku vjeronauku u Upravi za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ u BiH Nezir Halilović tvrdi da je 30 godina uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem BiH polučilo je dobre rezultate, sa jako pozitivnim iskustvima.

“Sa aspekta islamskog vjeronauka, projekt je doživio snažnu ekspanziju, a to potvrđuje i činjenica da danas ima više doktora nauka u nastavi “, naglasio je Halilović.

Dvodnevna konferencija se organizira i povodom osnivanja Studijskog programa islamske vjeronauke i religijske pedagogije na FIN-u UNSA, a radovi s konferencijskog izlaganja bit će objavljeni u Zborniku radova.

(Fena)