Novi Konjic

Svjetski dan moždanog udara 29. oktobar

Moždani udar predstavlja iznenadno nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim materijama.

Osman Ćatić: Konjic se nalazi na prekretnici, najvažnije je zaustaviti odlazak ljudi

Stranka demokratske akcije (SDA) nakon 23 godine ima novog kandidata za načelnika Konjica.


Osman Ćatić je federalni parlamentarac, ali mandata će se odreći ako dobije povjerenje svojih Konjičana. U intervjuu za Klix.ba govori o svojoj kandidaturi.

Šta se desilo pa SDA u Konjicu ima novog kandidata za načelnika i šta će biti s vašim mandatom u Parlamentu FBiH ako pobijedite?

SDA je na posljednjem održanom kongresu i svim aktivnostima poslije njega kao jedan od prioriteta u daljnjem radu zacrtala kvalitativno podmlađivanje stranke i maksimalnu otvorenost prema svima koji žele svojim radom i angažiranošću doprinjeti boljitku cjelokupne naše zajednice, a samim tim i boljitku SDA. U skladu s navedenim, a iskreno sagledavši ukupnu socio-ekonomsku, političku, ekološku, infrastrukturnu, kulturnu i situaciju u svim ostalim aspektima života u Općini Konjic, može se izvući zaključak da je ovaj period prekretnica u kojoj Konjic može dodatno krenuti naprijed u svom razvoju.

Ponukan navedenim odlučio sam oformiti tim satkan od mladih obrazovanih, poštenih ljudi i uz ogromno znanje i iskustvo već uglednih članova SDA, krenuti u izbornu trku. Želim naglasiti da su u SDA Konjic provedeni izbori i da je lista SDA i moja kandidatura rezultat demokratske procedure i izborna volja svih mjesnih odbora stranke. Na moju veliku žalost moram istaći da ćemo u ovu izbornu trku krenuti bez podrške aktuelnog načelnika Bubala, jer je, kao što javnost zna, načelnik imao tešku saobraćajnu nesreću.

Mojom eventualnom pobjedom na općinskim izborima u Konjicu, moj mandat u parlamentu FBiH biti će regulisan u skladu sa zakonskim procedurama.

U kakvom stanju se trenutno nalazi Općina Konjic i kakva je zaostavština dugogodišnjeg načelnika Emira Bubala?

Kao što sam veći naglasio, prema mom mišljenju Konjic se nalazi na jednoj značajnoj prekretnici, s koje uz simbiozu svih učesnika u razvoju općine, a ovdje moram naglasiti uz adekvatno i ciljano koordinisanje općinskih organa, možemo krenuti snažno naprijed. Pokušat ću pojednostaviti, ako budem izabran za načelnika, općinski organi će biti ti koji će voditi razvoj općine, razvoj i napredak kako pojedinačnog poljoprivrednog proizvođača, samostalnog obrtnika, tako i najvećih nosilaca privrednog razvoja. Općina će izvršiti i dodatnu analizu i pripremiti strateški razvoj i infrastrukturnog, zdravstvenog, turističkog, sportskog, kulturnog i svih ostalih aspekata života.

Mi Konjičani smo takvi, gledamo naprijed, takvi smo bili u doba najveće agresije koja je na našu općinu stizala sa svih strana. Pronalazili smo snagu ne samo da odbranimo našu općinu, nego smo pomagali gdje god je to trebalo, e pa tako ni u jednom momentu na ovoj prekretnici ne razmišljam da ćemo krenuti bilo kojim drugim putem osim putem razvoja.

Općina Konjic je teritorijalno najveća općina u BiH i zauzima 1.386,6 km2 ili 2,60 posto teritorije Bosne i Hercegovine. Prema broju zaposlenih, uplaćenim porezima u razne budžete u kantonu smo iza Mostara, da bismo nastavili ove trendove, u općinske organe moramo što prije involvirati dva profila stručnih ljudi: ljude s iskustvom iz privrede i mlade, obrazovane koji će biti u stanju
provoditi zacrtane planove.

Davati u ovom momentu kvalitetnu procjenu zaostavštine gospodina Bubala je nezhavalno i teško, sama činjenica da je imao povjerenje građana općine više od 20 godina dovoljno govori, za vrijeme njegovih mandata završeni su mnogi krucijalni infrastrukturni objekti koji su značajno unaprijedili kvalitet života svih stanovnika općine. Posljednjih godina mandata, a najviše iz objektivnih razloga, izostala su određena rješenja koja bi dalje poboljšala infrastrukturno, privredno, turističko i stanje u još nekim segmentima života. Za svaku preciznu analizu potrebno je da prođe određeno vrijeme, pa tako i za analizu kvaliteta mandata načelnika Bubala.

U ovom momentu sve snage trebamo usmjeriti ka prevazilaženju nastale krize i spašavanju života i dobara, a za analize će biti vremena.

Koji su problemi u Konjicu, šta u ovom momentu najviše muči lokalnu zajednicu?

Probleme koji trenutno muče, kako kažete, lokalnu zajednicu ja ću svesti pod jedan problem, rješavanjem tog problema rješiti će se i dosta pojedinačnih problema koje smo ovdje mogli navesti. Prema mom mišljenju, najveći problem općine Konjic je odlazak stanovništva, u prvom redu mladog i obrazovanog, ali isto tako i onog nešto starijeg stanovništva. Mi moramo stvoriti pretpostavke za zaustavljanje odlaska, ali i ne samo to, nego i za povratak onih koji su otišli, kao i za privlačenje stanovnika iz drugih općina BiH. Rješavanjem ovog problema riješit ćemo i većinu ostalih problema u općini Konjic.

Prema popisu iz 1991. godine dvije trećine stanovništva je živjelo u selima općine, a tek trećina u gradskom središtu, prema popisu iz 2013. godine, polovina stanovništva općine živi u gradskom središtu. Zaključak je jednostavan, sela se ubrzano prazne, što dolaskom u gradsko središte, što odlaskom u druge gradove. Mi to moramo zaustaviti, jedini mogući način razvoja općine je takav razvoj koji će se oslanjati na industrijski i turistički razvoj, ali isto tako i na razvoj i stabilnost sektora poljoprivrede i stočarstva. Mi više nemamo malih fabrika u svim dijelovima naše općine, kako to možemo nadoknaditi, pa samo organizovanom poljoprivrednom proizvodnjom i stočarstvom, kvalitetnim putnim komunikacijama, dostupnim i kvalitetnim obrazovanjem u svim dijelovima ove naše velike općine.

Trebamo biti pošteni i priznati da iz Konjica odlaze i zaposleni, ljudi s poprilično dobrim primanjima. To ćemo zaustaviti samo na jedan način, prvo prezentiranjem kratkoročnog i dugoročnog razvoja. U svom mandatu planiram napraviti plan razvoja zdravstvene zaštite, što će podrazumjevati, fokusiranje i određivanje stepena zdravstvene zaštite koju možemo pružati u Konjicu, te u skladu s tim kadrovsko popunjavanje ovog sektora, nabavak nedostajuće opreme, usklađivanje obrazovnog sistema, pogotovo u srednjoškolskom dijelu s potrebama općine Konjic, na ovaj način ćemo popuniti praznine nedostajućim kadrovima, a izbjeći fabrikovanje neprofitabilnih zanimanja, uređenje infrastrukture (uređenje postojećih i izgradnja novih parkova, parking mjesta, sportskih terena, prostora za razvoj kulture, uređivanje fasada, odobravanje samo planske izgradnje), razvoj sporta, promovisanje premijerligaša u određenim sportovima, razvoj postojećih kulturnih i osnivanje novih institucija u gradu, planski i organizovan razvoj turizma.

Općinske službe još više staviti u funkciju privrede, približiti svim privrednim subjektima i zaposlenicima otvaranjem šalter-sale u poslovnoj zoni.

Ispunjavanje navedenih stavki će, siguran sam, zaustaviti odlazak iz Konjica.

Koji razvojni izazovi su prioritet općine Konjic?

Izgleda da nam je trenutno jedini cilj da sa što manje gubitaka preživimo ovu pandemiju, ali kao što sam i rekao, moramo gledati naprijed. Formula razvoja je jednostavna, kao prvo moramo, a iskreno u prethodnom periodu to i nismo radili, pružiti svu moguću podršku nosiocima razvoja, to jeste onima koji najviše upošljavaju i koji su u mogućnosti dovesti nove investicije.

Moramo pokrenuti preradu drveta, pa makar i primarnu, moramo ostvariti učešće naših građevinskih firmi u predstojećim projektima izgradnje autoputa. Izvršiti utvrđivanje realnih kapaciteta poljoprivredne proizvodnje i stočarstva, te pronalazak tržišta za sve one organizovane poljoprivrednike, te na kraju, ali ne i manje važno, razvoj turizma.

Lično mislim da u razvoju turizma možemo napraviti ogroman iskorak, vrlo brzo Konjic će bit udaljen 30 minuta od Sarajeva i manje od jednog sata od Zenice, za nekoliko godina i 30 minuta do Mostara, mi te prednosti moramo iskoristiti i planski prezentirati i otvoriti sve prirodne ljepote općine.

Gdje su skrivene šanse Konjica, kako iskoristiti tu poziciju na pola puta između Mostara i Sarajeva?

Upravo tako, taj svoj geografski položaj moramo iskoristiti. Gledajte, prošle godine je konačno asfaltirana i posljednja dionica koja spaja olimpijske ljepotice Bjelašnicu i Igman s općinom Konjic, s Visočicom, Lukomirom, Bjelimićima, Glavatičevom, Boračkim jezerom, mi moramo insistirati na nastavku izgradnje tog puta i spajanja s područjem Ratkamena, Rujišta i na kraju s Mostarom. Ova dionica ostavlja nebrojene mogućnosti za razvoj turizma, e tu moramo biti spremni i planski usmjeriti taj razvoj. S druge strane moramo učiniti atraktivnim za razvoj turizma Jablaničko jezero i čitav taj kraj Čelebića, Lisičića, Buturović polja, doline Neretvice pa sve do Zec planine i Bitovnje.

Pogledajte sada za nekoliko dana u Sarajevu i Zenici će doći do formiranja smoga, mi završetkom autoputa svim tim ljudima možemo ponuditi naše "konjičko sunce" na 30 minuta vožnje, hoćemo li to znati prvo na nekim dnevnim, a onda i višednevnim aranžmanima, to je do nas. Sličnu ponudu možemo imati i za stanovnike Mostara i ostalih južnih krajeva za vrijeme ljetnih vrućina.

Također, izgradnjom autoputa mi smo 30 minuta do aerodroma Sarajevo. Izgradnjom dodatnih industrijskih zona možemo ponuditi potencijalnim investitorima izgradnju industrijskih kapciteta po mnogo nižim cijenama u odnosu na one koje su trenutno u Kantonu Sarajevo.

Ovdje moram istaći jednu skrivenu šansu kako kažete koju ću sigurno iskoristiti ako postanem načelnik. Kontaktirat ćemo, organizovati i ponuditi svu moguću pomoć za investiranje u Konjic našoj dijaspori. Naveo sam da je nekada 2/3 stanovnštva činilo seosko stanovništvo, mnogi od njih su početkom 70-ih godina otišli u zemlje Zapadne Evrope. Mnogi od njih su danas uspješni privrednici, moram biti iskren i reći da se ovim ljudima do sada nije pružila adekvatna prilika za ulaganje. Općina Konjic će ovim ljudima, naravno svim onima koji to žele, omogućiti da organizovano investiraju svoje znanje i kapital, te omoguće otvaranje dodatnih radnih mjesta.

Mi ćemo ih pronaći, ponuditi im razvojne programe i omogućiti da na taj način ostvare profit, te na ovaj način pomognu svoju rodbinu, a ne putem Western Uniona.

Kako vidite Konjic za deset godina, a koje su vaše lične dugoročne ambicije?

Imamo najljepšu općinu u zemlji i ljude koji će učiniti sve da bude još bolja za život. Jednostavno za 10 godina Konjic će bit takav da ćete pri prolasku table Konjic, dobiti dojam da ste došli u grad, gdje je sve na svom mjestu. Grad koji će biti pun parkova i fontana, grad u kojem ćete pri samom dolasku imati na raspolaganju dovoljno parking mjesta, grad u kojem će i tada teći čista Neretva, igrati se najbolja tavla, grad u kojem će Igman igrati premijerligaški hercegovački derbi s Veležom, a Klis biti stabilan prvoligaš, grad koji će imati najbolji festival teatra u BiH, grad koji će imati svoju Seharu, slaviti svog Zuku Džumhura, svoga Drljaču, svoga
Prohića...

Na kraju, za mene lično sigurno i najvažnije, ako postanem načelnik, pokrenut ću procese i aktivnosti čiji će rezultat biti takav da će se za 10 godina, a ako Bog da i prije, ispraviti velika nepravda i prije svega našim pokoljenjima, a onda i svima ostalima prezenirati herojska, nadljudska borba domoljuba s područja cijele općine Konjic.

Pripadnici ARBiH i MUP-a su branili teritoriju BiH od Bjelašnice, Kalinovika, Nevesinja, Prenja pa do Bokševice, Hera, Prozora, Fojnice, obarali avione, branili i oslobađali, slali pomoć i ginuli na prilazima Sarajevu, Podveležju i Mostaru, Vlašiću itd. Naš metak je branio svaki dio BiH. Možda negdje i ne ispunim cilj, ali ovaj ću ispuniti sigurno.

KONJIC: 60 GODINA VODOVODA LJUTA (1960-2020.) - 3.dio

Nadležnost  i brigu o pitanjima snabdijevanja grada vodom prvobitno je vodilo odgovarajuće državno komunalno preduzeće-zanatska zadruga, gdje su na mjestu direktora od 1950. godine bili Muhamed-Nusret Zebić (1917-1973.) i Mustafa Delalić  (1922-2006.).


Ovo preduzeće za pranje ulica koristilo je zaprežna kola Hamdije Gačanina (1928-1996.), na koja se stavljalo bure sa vodom, jedan radnik išao je iza kola i vodom iz crijeva povezanog sa buretom, polagano polijevao cestu-kaldrmu. Poslije se to radilo sa kamiona Fikara Vajzovića i cisterne Abdulaha Šabanovića, na koju su često stavljali i Zlatana Zebića (1947.)  sina direktora Nusreta, koji se sjeća da su postojale dvije ručke, koje se povuku za prskanje lijeve i desne strane ulice. 

 

Mustafa Delalić

Izgradnjom vodovoda Ljuta 1960. godine, formira se Komunalno-zanatsko preduzeće “Monter”, koje vodi brigu o vodosnabdijevanju. Direktor “Montera” bio je Fadil Zebić (Jablanica 7.4.1933 - Konjic 29.4.2008.), a kasnije prelazi za direktora JKP “Standard” koji je, pored ostalog, bio nadležan za gradski vodovod i kanalizaciju. 

Hakija Hodžić

 Tadašnji vodoinstalateri u Konjicu bili su Hakija Hodžić (1934-1982.), Vojislav Ješić, Vladimir Raguza, Alija Sofo, Milan Manigoda, Hadžo Macić, Dragan ?. Vodoinstalateri do 1992. bili su Mujo Duran, Zaim Nuhbegović, Zdravko Jukić , Almir Hodžić,  Slavo Antunović, Zdravko Jukić  i Senad Dželilović. Čuvari objekta na izvoru Ljute bili su Novalić Bećir, Arif i Dervo, Šaran ?. Rukovodilac JUR-a vodovod bio je Hakija Hodžić u vremenu 1977-1982., poslije je tri godine to bio Milan Manigoda, a od 1985. pa do penzije 1989., na toj dužnosti bio je Smajo Agić. 

Poslije Vlade Raguze sljedeći školovani vodoinstalater u Konjicu bio je Hakija Hodžić (1934 - 1982.) koji je 1964. jedno vrijeme bio v.d.direktor , glavni majstor, poslovođa, 1970-75.privatnik, poslije se vraća u “Standard” gdje je kao iskusan majstor, i poslovođa, znanje prenosio na mlađe.  

 

Sofo Alija cijeli život bio je vodoinstalater u Konjicu, sve do penzije 2005.godine .

 

Muhamed Prevljak građ. inžinjer i Hakija Jahić, inž. geodezije i vlasnik firme “Geobiro”, 1996/1997. godine projektovali su novi gradski vodovod od razdjelnog šahta u neposrednoj blizini zahvata-izvora do bazena na koti Čemer. Profil postavljenih cijevi je 400 mm.   

 

Konjic je od  1997. godine jedan od rijetkih gradova koji nema redukcija, snabdijevanje i najviših stambenih tačaka odvija se bez bilo kakvih problema. Značaj, blagodet i historijsku važnost vodovoda možemo vidjeti ako zamislimo grad bez dovoljno pitke vode, uz stalne redukcije, ili grad prije izgradnje vodovoda. Stariji stanovnici Konjica sjećaju se redova na javnim česmama  koje su bile u skoro svim ulicama i mahalama, od Zlatrgovine, Orašja, Prkanja, Varde, Trešanice, Gornjeg i Donjeg Polja, Suhog Dola, a veš se prao na Neretvi…   

 

Hamdija Gačanin, posljednji konjički kočijaš

Konjic ima jednu od najkvalitetnijih voda za piće. O čistoći i kvalitetu ove vode priča se po cijelom svijetu, gdje god ima Konjičana, a to je od Australije do Islanda i do Amerike. Glas o dobroj vodi probija sve barijere i premošćuje sve daljine. 


M.ČUKLE

Mirjana Kapetanović: Kad znaš ko si

Odlaze naši mladi u svijet. Opremljeni voljom, znanjem, odlukom da će promijeniti svoj život na bolje.


Neki uspiju, neki baš i ne. Često mislim o tim stotinama, hiljadama mladih Bosanaca i Hercegovaca koji dolaze u neke strane zemlje, među tuđe ljude, na tuđu zemlju i nepoznat ili tek nešto poznat jezik. Kako se osjećaju? Zbunjeno? Prestrašeno? Obeshrabreno? Vjerovatno sve to zajedno, ali ima i onih koji su opremljeni hrabrošću i unutrašnjom snagom, ponosom i znanjem o vrijednosti svega onoga u čemu su rasli, na čijim temeljima su odgojeni. To su ti uspješni ljudi, to su oni koji i tamo postižu velike rezultate, a ovdje u domovini ih s ponosom spominjemo i pokazujemo ih kao primjer uspješne naše mladosti u svijetu. Slušam često radio Odense na bosanskom jeziku, jer i moje dijete često bude gost i spomenuta na tim valovima, a onda pomislim na sve one koji se nisu snašli i uvijek dođem do istog zaključka, snažni, s temeljima u vlastitoj domovini postavljaju temelje i na novim mjestima. Polaze nove generacije djece u škole. Molim nastavnike i roditelje da uče djecu o tome ko su, iz koje divne i važne zemlje potiču, neka ih podsjete na našu slavnu prošlost i važnost ovog uskog geografskog i historijskog područja, neka ih podsjete na slavne ljude i neka ne spominju samo one vlastite nacije i vjere, ovo je zemlja šarenog cvijeća, neka se i tim ponose naša djeca. Tako pripremljeni i naučeni ostajat će ovdje, a i ako odu negdje daleko, nosiće sa sobom samopouzdanje i ponos na svoje porijeklo, na krv koja teče njihovim žilama.

Ovih dana sam na izletima sa mojim odraslim sinom, putovala, bližim i daljim zavičajem, kao što smo putovali od njegovog ranog djetinjstva. Kada smo došli u Bjelimiće, prekrasni dio općine Konjic, nisam mogla da se ne divim predivnim, zategnutim, uređenim imanjima vrijednih Bjelimićana. Sjetih se jednog dragog lika iz dana kada smo radili u građevinskom preduzeću „RAD“ u Konjicu. Taj Šurković, potomak beglerbegova Šurkovića, koji su imali vlastitu kulu još u Osmanskoj carevini, znao je vrlo dobro ko je i odakle je, ali okolnosti, vrijeme, potreba, natjerala ga da siđe iz svojih Bjelimića i zaposli se kao obični radnik u našoj firmi. Često su zbijali šale s njim, jer je bio čvrst i nefleksibilan u odnosima sa drugim radnicima, nekako sve s visine govorio s njima, ono begovsko progovaralo iz njega. Bila je i neka anegdota o njemu kada je krenuo na odsluženje vojnog roka u onoj Jugoslaviji i prvi put sišao u Konjic. Na željezničkoj stanici je vidio otpravnika vozova sa crvenom šapkom i stao mirno pred njega salutirajući: „Druže Tito evo tebi vojnika za ponosa.“

Jednom dođe kod mene u kancelariju, lijepo pozdravi i zatraži od mene da ga „predstavim direktoru“. Ja sam bila asistentica direktora i znala sam da je rđavog raspoloženja tog jutra, a inače nije rado primao radnike na razgovor. Ali nešto u odlučnom i čvrstom stavu tog čovjeka me ponuka da mu pomognem. Jedva sam ubijedila direktora da ga primi i on uđe, i ja za njim, baš me interesovalo šta želi.

„Direktore, babo naš, crko vo!!!“

„Kakv vo jadan ne bio?“- začudi se direktor.

„Moj vo! A ja tvoj radnik, pa ko da je i tvoj. Kod tebe radim šest dana u nedjelji po osam sati, više sam tvoj nego ženin i onih šest maksuma koje taj vo hrani, jerbo brez vola nema poorane njive, ni krtole ni kupusa, pa ti vidi moj direktore koji je jad nas zadesio.“

Direktor se zamisli, pa se osmijehnu, pa se poče naglas smijati i reče:

„Beže, svaka tebi čast, jednom beg, uvijek beg. Tako je beže moj, gdje ćeš drugo da se obratiš za pomoć nego ovdje, u svoju firmu kad je tolika nevolja. Mirjana, molim te poduzmi sve da se begu odobri pomoć iz uzajamne kase, a evo od mene dobrovoljni prilog za ostatak, znam da neće iz kase biti dovoljno da se cijela šteta pokrije.“

Do podneva Beg je imao cijelu sumu za kupovinu novog vola. Samo zahvaljujući snazi duha, svjesnosti o svom porijeklu i značaju, on je tako hrabro i odlučno nastupio i riješio svoj problem.

Molim vas, opremite djecu takvom snagom prije nego ih otpremite u svijet. Prije tablice množenja naučite ih da ne potiču iz zemlje problema, iz jada i bijede, iz zemlje gdje član Predsjedništva negira postojanje zemlje na čijem čelu stoji i od koje guli silne novce. Podsjetite ih da smo bili i da ćemo biti, da je ova zemlja odbranjena kukom i motikom kada je napala do grla naoružana treća armija u svijetu. Učite ih da vole svoje korijene, pa će pustiti snažne žile bilo gdje da dođu.


 Mirjana Kapetanović / Novikonjic.ba

Tokom posjete prvom Centru za stare osobe IZ-e u BiH reisu-l-ulema Kavazović uputio punu podršku MIZ Mostar

Posjeta reisu-l-uleme Islamske zajednice (IZ-e) u BiH dr. Husein ef. Kavazovića Rehabilitaciono- rekreativnom Centru u Podveležju ohrabrila je rukovodstvo Medžlisa IZ-e (MIZ) Mostar da se još predanije i sistematičnije fokusiraju na završnu etapu njegove izgradnje i opremanja.


Prema riječima predsjednika Izvršnog odbora Džafera Alića, ova podrška reisu-l-uleme ima višestruko važan značaj, jer dolazi u vrijeme sve osjetnije društvene krize u kojoj Islamska zajednica jača svoje kapacitete i potencijale da na respektabilan, odgovoran i institucionalan način preuzme emanete misijskog poslanja i djelovanja u aktuelnom trenutku.

Izgradnja ovog centra, pojasnio je Alić, projekat je Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za čiju implementaciju je zadužen MIZ Mostar. Od idejnog projekta do ove faze izgradnje Centra obavljeno je niz konsultantskih sastanaka sa brojnim pojedincima i institucijama, kako bi funkcije Centra bila što svrsihodnija.

- Nakon što završimo sve planirane radove Islamska zajednica u BiH će preuzeti sve nadležnosti u smislu njegovog pravnog tretmana i funkcioniranja. Svi smo u iščekivanju na koji način će i naša javnost prihvatiti ponuđeni koncept rada ovog Centra - kaže Alić.

Planirano je da, prije svega, Centar, uz primarnu ulogu brige o osobama treće životne dobi, aktivno radi i na promociji zdravih stilova života i navika.

Centar je već ranije definiran i kao svojevrsna vazdušna banja sa svim sadržajima potrebnim za zdravstvenu rehabilitaciju na duži ili kraći vremenski period. U Centru će, uz svu potrebnu njegu i usluge, u isto vrijeme, moći stalno boraviti oko 110 osoba.  

 - Ovo je prvi projekat ovakve vrste IZ-e u BiH i stoga je podrška i iskazana briga reisu-l-uleme, prije svega, ohrabrenje za MIZ Mostar i znak njegove pune podrške u našem radu - zaključio je Alić.


 Preporod.info / Novikonjic.ba

Ubjedljiva pobjeda Francuske: Bosna i Hercegovina - Francuska 0:7 (0:1)

Ilidža, dvorana hotela "Hills", sudije : Igor Puzović , Farik Kečo i Alem Bajrić . Strijelci : 0:1 - Gezengel (9),

FUTSAL: Lista najboljih strijelaca - Sabahudin Petak vodeći strijelac, prate ga Bilal Jelić, Nermin Kahvedžić, Admir Zukan

Nakon 2. kola Premijer futsal lige Bosne i Hercegovine, ovosezonsko pojačanje ekipe GFC Sabahudin Petak je prvi na Listi najboljih strijelaca sa pet postignutih golova, po četiri gola su dali Bilal Jelić i Nermin Kashvedžić (FC Mostar SG) i Admir Zukan (MNK Sloga (GV/U).

Najava događaja: Akcija pošumljavanja 1.11. (nedjelja) u Konjicu pod nazivom "Drvo posadi, Prenj podmladi"

 Nakon uspješne akcije pošumljavanje u Jablanici, neformalna grupa građana Jablanice u saradnji sa članovima Udruženja Volonteri i prijatelji konjičke regije, Planinarskim društvom “Prenj-Glogošnica 1979”, Fondacijom Mozaik i Šumarstvom “Prenj” Konjic organizuje akciju pošumljavanja iznad Boračkog jezera.

1. novembra 2020. godine (nedjelja) održava se akcija pošumljavanja na prostoru iznad Boračkog jezera, Općina Konjic. Hrana, piće, alat i prevoz na relaciji Konjic - Boračko jezero - Konjic.su osigurani od strane organizatora.

Sađenje se odvija u parovima, tako da jedna osoba kopa rupu, a druga sadi sadnicu.

Broj mjesta je ograničen zbog trenutne epidemiološke situacije, a prijave i dodatne informacije se mogu izvršiti i dobiti do 28.10.2020. godine Viber porukom na broj +387 62 193 269 (Dino Mešukić).


"Pozivamo sve organizacije civilnog društva i naše sugrađane da učestvuju u akciji i na taj način doprinesu našoj zajednici. IDEMO POŠUMLJAVATI!" - poručio je Sejo Ivković, jedan od članova neformalne grupe građana koja organizuje ovu akciju.


Novikonjic.ba

Plančić: Osobe s invaliditetom nisu nikakav bauk, potrebno je da nas upoznate

Njeno ime je Selma Plančić, ima 25 godina i rodom je iz Maglaja, gdje i danas živi. Ima dijagnozu cerebralna paraliza. 

Rezulati 10. kolo Druga liga FBiH, grupa " Jug": Ljubuški neumoljiv i maksimalan, derbi u Livnu bez pobjednika

 

Derbi kola je odigran u Livnu gdje su se sastali domaći trećeplasirani Troglav 1918 i Klis iz Buturović polja, koji je u Kupu BiH, kao prije dvije sezone ponovo napravio čudo, plasiravši se u četvrt finale Kupa BiH.

Stranica 2 od 733