Dimnjaci u Konjicu uglavnom su pravljeni za povremeno i privremeno korištenje, zato što je bilo predviđeno centralno gradsko grijanje. Sad kad ga nema, dimnjaci u zgradama su preopterećeni, često dolazi do paljenja, rekao nam je Kasim Ćibo, dimnjačar.

Kad dođe do zapaljenja, prvo treba zvati stručno lice, dimnjačara Kasima Ćibu, koji ima potrebnu opremu i dostupan je 24 sata na broj: 061/346-143, a odžak hladiti mokrim krpama.

Dimnjak će biti u odličnom stanju i neće doći do zapaljenja, ako se čisti dva puta godišnje. Sada se koriste razne vrste i veličine peći i razna drva i druga goriva, tako da Kasim ima pune ruke posla. Kasim ima 12 godina iskustva u ovoj opasnoj i teškoj struci, kaže da jako voli svoj posao, obišao je skoro sve krovove u Konjicu i okolini, a najteže je stanje u tri nebodera koji imaju po 14 spratova.

Sugrađani, poštujte savjete dimnjačara, jer su dimnjaci važni dijelovi svake kuće, dok su ispravni korisni su, a neispravni i zapušeni, izuzetno su opasni.

M.Čukle/Novikonjic.ba

Večeras, 21.10., u 18 sati, u sarajevskoj Skenderiji, zatvoren je dvodnevni 39. međunarodni Sajam turizma.

(Na sl. Gakić i Turić na štandu Tudup-rafta)

Proteklog vikenda održan je prestižni Internacionalni plivački miting "IPM 2017" u Sarajevu u konkurenciji od 300 takmičara iz 27 klubova i 7 zemalja regiona nastupio je i naš plivač Borić Amar.

Sinoć je u Bosanskoj sobi Doma kulture promovisan roman Edina Krehića "Nisam te se nagledao".

O knjizi su govorili Aldina Medija, Dijana Hadžizukić, Nihad Kreševljaković i autor.

Kao i u prethodnim svojim djelima (Čuvaj se, i Jednog dana doći ću, oče), i ovaj put su porodični korijeni i odnosi osnova Krehićevog romana, čija radnja se odvija najvećim dijelom u ratnoj Srebrenici.

Edin Krehić je rođen 14. jula 1973. godine u Sarajevu, gdje je diplomirao na Fakultetu političkih nauka, Odsjek žurnalistika.

Iz štampe mu je već izašlo treće izdanje romana Čuvaj se, a taj njegov prvijenac je preveden na arapski jezik.

Za roman „Jednog dana doći ću, oče“ nagrađen je Plaketom Ajvatovice za 2014. godinu. I ova knjiga je prevedena i štampana na arapskom jeziku, a prevodi se i na engleski.

Nagradu za radio dramu „Breaking News“ dobio je 2009. godine na BH radiju 1. Scenarista je kratkog igranog filma „Ludwig von Sarajevo“, koji je obišao festivale od Istanbula do Beča i Melburna, a uvršten je u program Sarajevo Film Festivala.

Urednik je na web portalu Al Jazeere Balkans u Sarajevu.

M.Čukle/Novikonjic.ba

Sinoć je u Bosanskoj sobi konjičkog Doma kulture promovisana knjiga Turska književnost u bosanskohercegovačkoj periodici 1895-1942. (romani, pripovijetke, poezija, drama).

Svoje prijevode sa turskog na bosanski jezik u književnim časopisima i listovima „Behar“, „Novi Behar“, „Biser“, „Gajret“, „Bosanska vila“, „Nada“ i dr., objavljivali su poznati bošnjački književnici, prevodioci i teolozi s kraja 19. i početka 20. stoljeća Safvet-beg Bašagić, Musa Ćazim Ćatić, Salih Bakamović, Fehim Spaho, Ahmed Šerić, Muhamed Dizdar i Derviš Korkut, rekao je pored ostalog promotor mr. Nusret Omerika.

Ako je Namik Kemal obilježio 19.onda je Rešat Nuri Gintekin, zasigurno obilježio 20. stoljeće i jedan je od najplodnijih i najpopularnijih pisaca turske književnosti. Mr. Omerika izdvojio je pisce pripovijedaka Ahmeta Hikmeta i Jakuba Kadri Karaosmanoglua, kao i poeziju Abdulaha Dževdeta, Ismaila Safa, Makbule Leman Hanim, Mihri Hatun Mihrunise, Nigar Hanim, Tahsin Nahit, Sulejmana Nesiba, kao i najprevođenijeg pjesnika Teufika Fikreta.

Posjetiocima je besplatno podijeljen jedan broj knjiga. Na lijepoj večeri, zahvaljujemo Domu kulture Konjic i Yunus Emre institutu u BiH, kojeg su predstavljali Harun Hasanagić, Eldina Memić i Azra Ibrulj.

M.Čukle/Novikonjic.ba

Konjic je lijep gradić (koji još nema status grada, a imaju ga Cazin, Livno, Goražde, u proceduri su Ljubuški i Čapljina), to je naš grad, za nas najljepši i najbolji.

U petak 23. septembra preselio je na ahiret Jasmin Guska, jedan od organizatora otpora u općini Konjic, a sutradan je sahranjen na haremu Musalla u prisustvu prijatelja i mnogobrojnih saboraca i ratnih drugova iz skoro cijele Bosne i Hercegovine.

U borbama za Glavatičevo poginuli su Emin Gadžo i Ibro Hebibović (“zlatni ljiljani”), zatim hrabri momci Jasmin Džaferagić, Zahid Mulić, Sejo Nezirović, Šećo Lavić, Emin Pintol, Mustafa Hejub i drugi.

Pitanje lokalne samouprave spada u najvažnije političke i državne probleme, saglasni su stručnjaci za demokratski politički sistem.

Na Međunarodni dan mira, 21.09., u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu, sa početkom u 19 sati, svečano će se, po sedmi put, dodijeliti novinarska nagrada „Srđan Aleksić“.

Stranica 5 od 14